Obnovite Zagreb privatnim novcem: Veći dio radova financirati kroz nadogradnju oštećenih zgrada

Platforma centra stranaka Pametno i Stranke s imenom i prezimenom, koje bi se uskoro trebale i ujediniti u jednu stranku, danas će predstaviti svoj prijedlog zakona o cjelovitoj obnovi Zagreba i okolice kao zasad jedinu alternativu Vladinu zakonu o kojem će se ovaj tjedan raspravljati u Saboru u drugom čitanju, piše Jutarnji.

Osim hitne sanacije koja spašava zgrade stradale u potresu od daljnjeg urušavanja, ovaj prijedlog, koji su tijekom ljeta izrađivali u suradnji sa stručnjacima, predviđa i cjelovitu protupotresnu obnovu Zagreba, i to znatnim udjelom samofinanciranja, uz gradnje interpolacija tamo gdje je to opravdano, prodaju gradske i državne imovine te stvaranje dodatne vrijednosti u privatnim zgradama uz povećanje dozvoljene katnosti ili iskorištavanje tavanskih i podrumskih prostora, kao i javnih dvorišta koji onda podižu vrijednost zgrade i daju investitorima priliku da ulažu. grad raste – Poanta je da se Zagreb mijenja i raste nakon potresa, a ne da sve konzerviramo kako je bilo prije potresa.

Ako neka zgrada prenamjenom tavana može dobiti dozvolu za gradnju još jednog kata, ili da se podrumi pretvore u korisne prostore, ona će dobrim dijelom samu sebe financirati jer će investitori imati interes ulagati i prodavati. To, naravno, neće biti slučaj kod svih zgrada, posebno ne u užem, nego većinom onih u širem centru, zato je nemoguće odrediti omjere sufinanciranja, nego svaku zgradu treba gledati zasebno – pojašnjava Ivica Relković iz Stranke s imenom i prezimenom, koji je koordinirao izradu njihova dokumenta.

U strankama centra, dakle, nisu protiv pomoći države i Grada, ali smatraju da ne treba svugdje u istim omjerima sudjelovati u sufinanciranju. Neke zgrade u strogom centru sigurno nisu pogodne za povećavanje katnosti ili prenamjenu i tu bi država i Grad sudjelovali u konstrukcijskoj obnovi i u većem opsegu nego što to predviđa aktualna verzija zakona, ali u širem centru grada, smatraju, ima puno zgrada koje se prenamjenom prostora i povećanjem katnosti mogu same financirati. Također, imaju rješenje i za državnu i gradsku imovinu. Naime, u strogom centru grada puno je gradskih prostora i stanova u kojima djeluju različite udruge, političke stranke, a često se netransparentno dodjeljuju. Zašto bi Grad, pitaju se, sada obnavljao te prostore i nastavio s istom praksom, kada oni mogu biti u funkciji privatnih investitora i novih namjena, a umjesto gradskog novca poslužili bi kao sredstvo osiguranja obnove. Ili, nastavljaju, zašto se ne bi sagradila jedna administrativna zgrada na Savi za sva ministarstva i vladine agencije, a prostori u centru grada dali dodanu vrijednost zgradama koje će se obnavljati, koje bi se stavile na tržište i same sebe isplatile.

– Zašto se na mjestu zgrade Ministarstva državne imovine ne bi sagradio neki hotel, ili na mjestu zgrade Ministarstva uprave? Nismo mi protiv udruga. Njima bi se mogao izgraditi jedan coworking prostor u kojem bi po potrebi djelovale. Zašto bi se obnova zgrada gdje su ti prostori plaćala iz našeg džepa kada bi se sami mogli s tim sredstvima obnavljati – pita se Relković. država kao korektiv Napominje da nije intencija da mešetari koriste obnovu, već da se povećanjem životnog prostora i kvalitetnom obnovom zadrže ljudi u centru Zagreba, ali da se i privuku mlade obitelji kada se neka derutna zgrada dogradi. – Ali, ne mogu država ni Grad upravljati privatnom imovinom ako netko dobije dobru ponudu da proda svoju nekretninu. Ključ je da država bude korektiv i da ne dopusti mešetarenje na štetu socijalno najranjivijih – naglašava Relković.

Dodaje da ne možemo obnavljati grad misleći da nam se još jači potres ne može dogoditi, možda i u bližoj budućnosti. – Mi ćemo skupo platiti tu obnovu, a ona neće biti temeljita. Prema Vladinoj verziji zakona sve se uglavnom vraća na stanje prije potresa, a nama se može dogoditi i jači potres od 5,5 stupnjeva po Richteru. S druge strane, ako idemo u ozbiljne zahvate, onda treba razmišljati i o zgradama koje sada nemaju crvenu naljepnicu, a istječe im vijek trajanja. Trešnjevka je puna takvih zgrada i njima treba omogućiti obnovu. Dakle, nije cilj da pokrpamo oštećenu zgradu, nego da ojačamo sve zgrade, a za to država nema novac – kaže Relković.

Facebook Komentari