Kreću rezovi: Sva nepopunjena radna mjesta u ministarstvima se ukidaju

Vlada je prošli tjedan donijela uredbe o unutarnjem ustrojstvu svih ministarstava i središnjih državnih ureda te Državnog inspektorata. Iako je ova točka prošla pomalo ispod radara javnosti, riječ je o značajnom poslu, između ostaloga i zato što je ovaj put obavljen u rekordnom roku. Na pojedine uredbe o unutarnjem ustrojstvu prije se znalo čekati i godinama, pa su znali trpjeti važni poslovi poput privlačenja europskih fondova. Uz ažurnost, zanimljiv je i sadržaj dokumenata, koji otkrivaju da je manji broj ministarstava donio i znatnije smanjenje ukupnog broja rukovodećih funkcija nego što se najavljivalo, piše Večernji.

I dok se iz HDZ-a doznaje da nakon spajanja pojedinih ministarstava neće biti pukog zbrajanja i “prekopiranja” funkcija glavnih tajnika, čiji će se ukupni broj smanjiti, uredbe otkrivaju racionalizaciju u ukupnom broju ustrojstvenih jedinica po ministarstvima. Primjerice, Ministarstvo poljoprivrede ostalo je bez Samostalne službe za informiranje, u sklopu koje su bila ustrojena dva odjela, za odnose s javnošću te za planiranje i koordinaciju događanja. Po ministarstvima se ovih dana neslužbeno moglo čuti i kako su sva tijela dobila uputu da potpuno ukinu ili svedu na najmanju moguću mjeru nepopunjena radna mjesta, kojih su u dosadašnjim sistematizacijama pojedine jedinice znale imati i po 20-ak.

Riječ je o mehanizmu koji je omogućavao osnivanje novih službi, sektora i odjela i onda kada za njima nije bilo stvarne potrebe, a nekoga se htjelo nagraditi rukovodećom funkcijom. Za osnivanje takvih ustrojstvenih jedinica zakon traži i određeni broj službenika, a tamo gdje ih nije bilo dovoljno u sistematizacijama su se jednostavno ostavljale prazne kućice, koje bi se poslije ili djelomično popunile novim zapošljavanjem ili bi do kraja ostajale nepopunjene, a osoba koja bi vodila takvu jedinicu ostvarivala bi veću plaću, bez obzira na to što tu plaću nije uvijek pratila i odgovarajuća razina odgovornosti. Takvu bi praksu u ovom mandatu trebale onemogućiti opće upute koje su tijela dobila iz Vlade, a po kojima je znatno smanjen tzv. okvirni broj izvršitelja, odnosno nepopunjenih radnih mjesta, što je izazvalo prilično nezadovoljstvo u službama.

Neslužbeno se komentira i da su okidač za uredbu bili pravosudni problemi Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave, koju USKOK, uz ostalo, istražuje i zbog navodnog nezakonitog zapošljavanja i namještanja službeničkih ispita ljudima bliskim njoj, ali i drugim dužnosnicima. U Ministarstvu uprave, međutim, ne žele nagađati o “okidačima” koji su doveli do novog pristupa u unutarnjoj organizaciji ministarstava i središnjih ureda. Ističu samo da se vodilo računa da ne bude povećanja broja ustrojstvenih jedinica te da je smanjen i ukupan broj rukovodećih funkcija i ukupan broj službenika.

Točne brojke zasad ne navode, a upozoravaju da je pred Vladom imenovanje novih državnih tajnika, nakon čega će se, sukladno zakonu, raspisati natječaji za ravnatelje uprava, koji će po novom zakonu zamijeniti dosadašnje pomoćnike ministara. Iako kaže da nove uredbe o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i središnjih ureda nije još proučila jer je bila na godišnjem odmoru, bivša Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović ističe kako se ništa ne može raditi preko noći te da je prvi preduvjet za kvalitetnu reformu javne uprave ujednačavanje kriterija za unutarnju organizaciju upravnih tijela, i to ne samo ministarstava i središnjih državnih ureda, nego i agencija i zavoda. – Temeljna bi reforma trebala biti utvrđivanje broja javnih tijela i poslova koje ona obavljaju, dio ih treba spojiti ili ukinuti, a za ostale urediti jednake kriterije organizacije i kriterije za plaće – ističe bivša ministrica.

Kad je riječ o zapošljavanju u javnim službama, naglašava kako ukupan broj službenika nije toliko važan koliko struktura zaposlenih, posebno na poslovima vezanim uz fondove EU, iz kojih se očekuju dodatna znatna sredstva iz Fonda za oporavak.

Facebook Komentari