Aleksić: Banke su dužne oko 25 milijardi kuna, to je anti-koronska mjera

Goran Aleksić iz Udruge Franak u Novom danu govorio je, među ostalim, o strahu od ovrha za oko 400.000 tisuća građana…

“Nemamo točne podatke o broju građana kojima prijeti ovrha, ali pretpostavljamo da se radi o 400.000 građana koji će biti blokirani ponovno, a koji nisu bili blokirani zbog ovih mjera protiv koronakrize”, kazao je Aleksić.

Osvrnuo se i na ovršni zakon te predložio nekoliko mjera kojima se može pomoći građanima u otplati duga.

“Ne treba novi ovršni zakon nego je potrebno mijenjati postojeći. S nekoliko vrlo praktičnih mjera potrebno je olakšati položaj ovršenika tako da im se smanje troškovi. Nekoliko vrlo jednostavnih mjera pomoglo bi ljudima da izađu iz duga, iz krize, da konačno počnu otplaćivati svoje glavnice. Prva i osnovna mjera bila bi da se glavnica naplaćuje prije zatezne kamate i da se to primijeni retroaktivno, pa ako je netko već otplatio glavnicu da mu se to prizna i da jednostavno nema potrebe otplaćivati svoj dug. Visina zatezne kamate treba se ograničiti na visinu glavnice, ne može biti veća od visine glavnice.

Ovrhe treba zabraniti u onim kreditima u kojima su ugovorene nepoštene odredbe, a prema našim procjenama takvih je kredita oko 500.000. Od toga je 125.000 kredita s klauzulom franak i oko 400.000 kredita s klauzulom euro i kunskih kredita u kojima su ugovorene nepoštene kamatne stope. Na zahtjev potrošača koji tuži banku moralo bi se omogućiti da se ovrha odgodi sve dok se ne završi postupak”, istaknuo je.

Aleksić je komentirao i “slučaj Franak”.

“Nemamo više nikakvih dilema, imamo kolektivnu presudu za CHF kredite gdje je nedvojbeno utvrđeno da je osam banaka ugovaralo nepoštenu valutnu klauzulu i nepoštenu kamatnu stopu. Svi ti ljudi imaju pravo tužiti. Jedan dio ljudi je konvertirao kredite i nemaju potvrdu Vrhovnog suda da imaju pravo na obeštećenje, ali imaju potvrdu da imaju pravo deklaratorno utvrđivati ništetnost. Na temelju toga mogu utvrđivati i zahtjeve za isplatu preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja”, pojasnio je te dodao i da će pitanje ništetnosti ugovora biti riješeno kroz godinu dana.

“Riješeno je pravno pitanje nepoštenih kamatnih stopa u euro i kunskim kreditima. Imamo više pravomoćnih presuda kojima je utvrđeno da potrošači, ali i poduzeća koja su ugovarala kredite prije 2013. godine u bilo kojoj valuti, ako su ugovorili kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, ako je ta stopa rasla tijekom otplate kredite, onda ti ljudi imaju pravo na tužbe i to bez zastare potraživanja. Po našim procjenama banke su dužne 10 milijardi kuna za valutnu klauzulu CHF i nepoštenu kamatnu stopu iz kredita sa švicarcima, plus 10 milijardi za zatezne kamate. Ukupno su dužni 20 milijardi kuna za CHF kredite i još 5 milijardi kuna za ostale kredite. To je novac koji leži na cesti, to je anti-koronska mjera u ovoj situaciji”, kazao je Aleksić te dodao:

“U ovom trenutku ima 30 000 takvih tužbi, a moguće je još preko 400.000 kad bi Vlada omogućila besplatan pristup sudovima.”

Osvrnuo se i na moratorij na kredite, mjeru koja je trebala ublažiti posljedice koronakrize.

“To nije Vladina mjera, to su banke same od sebe pristale ponuditi. Ti moratoriji nisu nikakva obaveza pa je sve to bankama na milost i nemilost. Kako su banke nudile, tako su ljudi uzimali. Na koliko je tko ugovorio moratorij, ne znam. Vlada je propustila te moratorije propisati zakonom tako da budu obvezni da se ne naplaćuju dodatni troškovi”, istaknuo je.

Agencije za naplatu dugova je pitanje koje nije u potpunosti riješeno, a Aleksić smatra da njihov rad treba propisati na drugačiji način.

“Agencije su još u sivoj zoni i zbog toga su ljudi u problemu. Agencije se ponašaju kao reketari, nazivaju ljude, maltretiraju ih. To je jedno prekomjerno granatiranje dužnika koje se može spriječiti da se popiše rad agencija na način koji je primjeren građanskom društvu. HBN bi trebao nadzirati rad tih agencija i taj bi rad bio puno transparentniji”, zaključio je Aleksić.

Facebook Komentari