Vučić u Podgorici radi isto što i Milošević, mogući novi nemiri

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović

Svako glasanje u Crnoj Gori nešto je posebno, ali jučerašnji izlazak na birališta bio je mnogo više od još jednih parlamentarnih izbora u nizu. Bio je to svojevrstan referendum o budućnosti Crne Gore, odnosima unutar države, ali i članstvu u NATO-u, pristupanju EU, odnosima prema susjedima. miloDa je tomu tako, vidjelo se i prema izjavama predstavnika i vlasti i oporbe, koji su za jučerašnje izbore govorili da su “povijesni”, “ključni za budućnost Crne Gore”, “prilika koja se pruža jednom u sto godina”, “izbori koji donose promjene”… Sve to što se govorilo tijekom kampanje rezultirao je iznimno velikom izlaznošću birača, koji su od ranih jutarnjih sati krenuli obaviti svoju građansku dužnost. Do 13 sati glasalo je 54 posto birača, što je čak 14,2 posto više nego na parlamentarnim izborima 2016. Zabilježeno je i više kršenja izbornih pravila, ali, prema navodima crnogorskih medija, nije bilo većih problema na biralištima.

Parlament Crne Gore broji 81 zastupnika, među kojima je jedno mjesto zajamčeno i za pripadnike hrvatske nacionalne manjine koji su mogli birati između dvije liste, Hrvatske građanske inicijative i novoformirane Hrvatske reformske stranke Crne Gore. Ipak, glavna borba vodila se između Demokratske partije socijalista (DPS), kojoj je na čelu predsjednik Milo Đukanović, i koja već 30 godina obnaša vlast u Crnoj Gori. Sve to vrijeme Đukanović kao premijer ili predsjednik suvereno vlada zemljom. S druge su strane stajala tri oporbena bloka.

Istraživanje među biračima, koje je provedeno nekoliko dana prije izbora, pokazalo je da oporbeni blok ima oko 52 posto podrške, dok DPS i stranke koje ih podržavaju imaju rejting od 48 posto. Očekuje se da će manje stranke i manjinske liste biti te koje bi mogle odlučiti pobjednika. Kako god, pobjeda će biti tijesna i pred Crnom Gorom su politički burne iduće četiri godine. – Oporba je pred novim porazom. Oni građanima nude samo destrukciju države i podčinjavanje interesima drugih, a patroni su im Srpska pravoslavna crkva (SPC) te crnogorski i srbijanski tabloidi.

Svjesni su da nemaju sposobnost upravljati državom ili to rade jer su za to dobro plaćeni. Oni imaju veliku podršku svih političkih i parapolitičkih struktura kao i inozemnih elemenata – rekao je predsjednik DPS-a i Crne Gore Đukanović.

Njegov glavni suparnik sveučilišni je profesor Zdravko Krivokapić, koji kaže da su ovi izbori prekretnica u kojoj se prelama pitanje budućnosti Crne Gore. – Smatram da 30 godina iste vlasti nigdje nije donijelo očekivanu dobrobit… Smjena vlasti donijela bi bitan pomak: mi se nećemo baviti zavađanjem građana, tražiti neprijatelje, izmišljati afere, protežirati poslušne, nego ćemo gledati u budućnost – rekao je Krivokapić.

Poznati crnogorski novinar Andrej Nikolaidis rekao je Večernjem listu da su ovo samo formalno izbori, a da su zapravo repriza revolucije iz 1989. koju je tada proveo Slobodan Milošević, a sada isto to radi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. – Iz Srbije dolazi sva moguća logistička, obavještajna i financijska potpora za oporbeni blok. To se više i ne skriva. Ovo su samo formalno izbori, a zapravo su završni udarac u događanje naroda koje je organizirao Beograd. Ovi će izbori značiti i hoće li Crna Gora ostati na putu EU i za pet do deset godina ostati neovisna država – kaže Nikolaidis za Večernji list.

Dodaje kako očekuje da će DPS i dalje obnašati vlast jer će uz njih stati i predstavnici drugih manjina koji su predstavljeni svime onime što se događalo širom Crne Gore u proteklih osam mjeseci vjerskih prosvjeda koji su okupljali na tisuće građana, a kojima je upravljao SPC. Ni on ne isključuje mogućnost nemira i izlaska na ulice jer, kako očekuje, oporbene stranke neće priznati rezultate izbora. Prema riječima Nikolaidisa, tada će najveću ulogu imati brza reakcija EU jer, kada Bruxelles potvrdi rezultate, to je gotova stvar.

– Problem je srpskih stranaka u Crnoj Gori to što su one nebrojeno puta već izgubile izbore i njihovi čelnici nisu baš popularni te se ne pojavljuju u prvim redovima. Tako su i pronašli Zdravka Krivokapića i svega nekoliko dana prije predavanja lista postavili ga na čelo, iako nitko ne zna kakvi su bili njegovi politički stavovi ranije – istaknuo je Nikolaidis. Inače, izbori u Crnoj Gori događaju se u vrijeme velikih podjela oko donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti kao i ovogodišnjeg pada u turizmu od oko 90 posto. Važan su segment i stavke popisa stanovništva po kojemu je Crnogoraca 44,98 posto, a Srba 28,73 posto. Hrvata je prema popisu iz 2011. bilo oko šest tisuća ili 0,97 posto.

Facebook Komentari