FOTO U NSK otvorena izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan: Izvanserijska osoba u gotovo tisućljetnoj povijesti hrvatsko-čeških odnosa

Foto: Neven Pavelić

U organizaciji Hrvatsko-češkog društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i tvrtke For Prague iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Češke Republike i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, od 31. kolovoza do 20. rujna 2020. u atriju NSK održava se izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan.

Autor izložbe je Andreja Stojković, izdavač i publicist iz Praga, dugogodišnji prijatelj i suradnik Dušana Karpatskog, koji je nakon njegove smrti preuzeo brigu o njegovoj ostavštini. Izložba donosi pregled života i rada najpoznatijeg češkog kroatista i najvećeg promicatelja hrvatske kulture u Češkoj kroz gotovo 60 godina njegova djelovanja kao prevoditelja, književnog povjesničara i urednika. Izložena su njegova autorska izdanja iz područja leksikografije, povijesti i teorije književnosti, značajniji prijevodi hrvatskih autora na češki, časopisi kojima je bio urednik, kao i brojne fotografije, priznanja i nagrade, plakati, rukopisi, dokumenti, izresci iz novina, pisma, te osobni predmeti.

Svečanost otvaranja izložbe održana je 31.kolovoza 2020.i unatoč epidemiloških mjera zbog pandemije koronavirusa nazočno je bilo više od 50 osoba, uglavnom prijatelja i poštovatelja Dušana Karpatskog.

Glavna ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević rekla je da u Zagrebu ne postoji bolje mjesto gdje bi se mogla odati počast tom iznimno vrijednom intelektualcu koji je imao dvije domovine, Češku i Hrvatsku, na čijem je kulturnome povezivanju uporno radio gotovo cijeli svoj životni vijek. „Upravo u NSK-u u Zagrebu 2000. je postavio izložbu 500 godina hrvatske književnosti u Češkoj. Nekoliko godina poslije, 2005., bio je zaslužan za predstavljanje pretiska Sedmerojezičnoga rječnika češkoga benediktinca Petra Lodereckera”, podsjetila je Ivanka Stričević.

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac kazao je da je Karpatský bio izvanserijska osoba u gotovo tisućljetnoj povijesti hrvatsko-čeških odnosa, budući da nitko nije gotovo 60 godina posvetio povezivanju naših naroda i kultura s tolikom energijom i entuzijazmom, niti preveo toliko djela hrvatskih književnika na češki i uz to ostvario važne kulturne projekte kao on.

„Karpatskog se ne može svesti samo na poziciju prevodioca, čovjeka koji djela sa stranog jezika prevodi na svoj, jer njegovi prijevodi i drugi pothvati imaju širi i dalekosežniji značaj ako ih se zna gledati na pravi način. Česima je nastojao ponuditi ono najbolje što ima hrvatska književnost, a Hrvatima je pomagao da si bolje posvijestimo neke od svojih temeljnih identitetskih odrednica, posebno onu srednjoeuropsku koja se uz ostalo potvrđuje dugim i intenzivnim odnosima s Česima koji višestruko obogaćuju i oplemenuju oba naroda. Zahvaljujući Karpatskom, Česi danas više znaju o Hrvatima, a Hrvati više o Česima, ali i o samima sebi”, istaknuo je Lipovac. Dodao je da značaj Dušana Karpatskog prelazi područje hrvatsko-čeških veza jer nema stranca koji je kao pojedinac toliko napravio za hrvatsku kulturu kao on, kao što je i malo je stranaca koji su toliko dobro ne samo naučili hrvatski, nego i shvatili naš duh, mentalitet, povijesne traume i sadašnje probleme. Lipovac je poručio da bi bilo dobro institucionalizirati sjećanje na Karpatskog, možda uvođenjem nagrade za prevoditelje hrvatske književnosti na druge jezike s njegovim imenom, kao i imenovati jednu ulicu u Zagrebu njegovim imenom.

Dugogodišnji prijatelj Dušana Karpatskog Zlatko Šešelj rekao je da je izložba u NSK svojevrsni vremeplov i spomenar tom „čovjeku izvan okvira”.


„Dušan će živjeti onoliko dugo koliko u nama žive uspomene na njega i koliko smo ih u stanju dalje prenijeti”, kazao je Šešelj, istaknuvši kao važnu osobinu Karpatskog njegovu visoku radnu etiku.

Prof. dr. Dubravka Sesar prisjetila se Karpatskog kao lektora na Katedri za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu kada se družio s tadašnjim hrvatskim književnim velikanima poput Miroslava Krleže i Marijana Matkovića te se isticao vrhunskim poznavanjem hrvatskog jezika i njegovih nijansi. „Volio je raditi sve što je radio, to je ogromna sreća u životu. Samo zbog svoje antologije hrvatskog pjesništva na češkom zaslužio je ne samo ulicu, nego i spomenik“, rekla je Dubravka Sesar.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak rekao je da je Karpatsky bio omiljeni profesor i mentor, osvjedočeni prijatelj Hrvatske, no u prvom redu skroman i dobar čovjek.

„Sretni smo i ponosni što je Hrvatska u njemu imala prvorazrednog ambasadora kulture koji je izgradio most između dvaju naroda, a svojim golemim opusom otvorio brojne puteve novim generacijama koje će čitati hrvatsku književnost i u njoj prepoznavati univerzalne vrijednosti“, dodao je Poljičak.

Putem videosnimke prigodne riječi nazočnima je uputio Jiří Kuděla, nekadašnji češki veleposlanik u Hrvatskoj i BiH, danas generalni konzul u Milanu.

„Naš Duško bio je veliki prevoditelj, izvrsni književni znalac češke i drugih književnosti, veliki prijatelj južnoslavenskih naroda, ali prije svega posve normalan, pristojan i drag čovjek. Bio je čovjek koji je polemizirao, ali nikad nije docirao. Mene i stotine drugih ljudi natjerao je na čitanje hrvatske i drugih južnoslavenskih književnosti, a s puno nadahnuća prema istini i pravdi češku javnost učio je što se događa na području bivše Jugoslavije i time pridobio mnoge, pa i predsjednika Václava Havela. Njegova uloga u Čehoslovačkoj i Češkoj bila je veoma bitna i još nije pravilno vrednovana“, kazao je Kuděla.

Na otvorenju izložbe puštena je i snimka pjesme Barbara Zvonka Špišića na stihove Ivana Slamniga koju je Karpatsky preveo na češki, dok je dramski umjetnik Goran Matović pročitao izbor iz pisama Miroslava Krleže Dušanu Karpatskom.

Na otvorenju su uz ostale bili i zamjenik češkog veleposlanika u Hrvatskoj Slavomír Goga, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Tanja Novotni Golubić i posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu Zdravko Zima.

Dušan Karpatský je objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima su i sabrana djela Miroslava Krleže na češkom, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. U šest knjiga objavio je sabrana djela Ive Andrića. U Zagrebu je objavio Zlatnu knjigu češkog pjesništva, u Pragu češku antologiju hrvatskog pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja). Tijekom Domovinskog rata svojim angažmanom kao intelektualac i humanist širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji te organizirao kulturne manifestacije hrvatskih pisaca i intelektualaca u Pragu.
Bio je dopisni član HAZU, suradnik mnogih hrvatskih kulturnih institucija te dobitnik niza hrvatskih priznanja, među kojima i Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Inine nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, bio je prvi dobitnik nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu te nagrade Hrvatsko-češkog društva „Marija i Stjepan Radić“.

Izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan premijerno je bila postavljena u Nacionalnoj knjižnici Češke Republike Klementinum u Pragu od 31. siječnja do 16. ožujka 2019., a zatim je gostovala u Puli, u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri te u Državnom arhivu u Rijeci. Nakon Zagreba, u planu je postavljanje izložbe u Bjelovaru i Daruvaru, a zatim i u Sarajevu, Podgorici i Beogradu, piše u priopćenju Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

Izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Facebook Komentari