Analiza HNB-a: BDP će pasti 9,7%, a udio javnog duga će se povećati

HNB smatra da će banke moći podnijeti teret krize iako je stupanj izloženosti sistemskim rizicima visok. Na tržištu nekretnina, pak, nakon višegodišnjeg rasta cijena vlada velika neizvjesnost.

Točni razmjeri posljedica krize u gospodarstvu još nisu poznati i ovisit će o razvoju epidemiološke situacije i trajanju izvanrednih ekonomskih i socijalnih okolnosti na domaćoj i globalnoj razini. No u usporedbi sa svjetskom financijskom krizom iz 2008., hrvatsko je gospodarstvo danas ipak otpornije: ranjivost kućanstava i poduzeća znatno je smanjena, a članstvo u Europskoj uniji omogućuje Hrvatskoj pristup europskim fondovima i mehanizmima za brži oporavak ekonomske aktivnosti, tvrde stručnjaci Hrvatske narodne banke u najnovijoj analizi financijske stabilnosti. HNB očekuje da će ove godine hrvatski BDP pasti 9,7 posto, dok će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 73 posto na 87 posto do kraja ove godine, piše Večernji.hr.

Banke su usporavanje gospodarske aktivnosti dočekale s visokim razinama kapitala i likvidnosti, pa su lakše savladale početni šok. Stresno se razdoblje odrazilo i na tržište nekretnina, na kojemu nakon višegodišnjeg rasta cijena vlada velika neizvjesnost, što će se odraziti i na procjene vrijednosti i utrživost kolaterala u bilancama banaka. HNB smatra da će banke moći podnijeti teret krize, iako je stupanj izloženosti sistemskim rizicima visok.

Pojačano zaduživanje tvrtki

Poduzeća su na narušene uvjete poslovanja, nakon dugog razdoblja razduživanja, reagirala pojačanim zaduživanjem kako bi prikupila sredstva za financiranje redovnog poslovanja. Građani opreznije nego dosad uzimaju potrošačke i nenamjenske kredite čija je prosječna kamatna stopa u ovoj godini bila 6,1 posto. Najveće su kamate na dopuštene minuse – 8,1 posto.

HNB smatra da bi cijene nekretnina u idućem razdoblju mogle stagnirati ili padati. Rast cijena posebno je bio izražen u gradu Zagrebu i na Jadranu gdje su cijene dosegnule razine iz pretkriznog razdoblja te su bile blago precijenjene u odnosu na osnovne fundamente. Glavnina aktivnosti na tržištu nekretnina nakon uvođenja epidemioloških mjera odnosila se na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, prije svega vezanih uz državne subvencije, preko kojih je prodan svaki četvrti stan ili kuća. Uz povijesno niske kamatne stope na nove stambene kredite, koje su ove godine pale na prosječnih 2,75 posto, nekretnine su dobile na cijeni zbog ranijih povoljnih trendova na tržištu rada te dnevnog ili tjednog najma. U prilog kupovini nekretnina išlo je i ranije smanjenje poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, a iz Vlade najavljuju da bi se taj porez možda već od iduće godine mogao ukinuti.

HNB vjeruje da bi u idućem razdoblju rast nezaposlenosti mogao dovesti do pada potražnje za nekretninama, a moguće je da će se dio kupaca koji su se zadužili da bi kupili nekretnine za najam suočiti s problemima u otplaćivanju dugova.

Inače, banke su i lani prodale 4,2 milijarde kuna loših kredita (60 posto tih kredita nisu vraćale tvrtke) agencijama za otkup dugova, koje su dosad od banaka otkupile 35 milijardi kuna nenaplaćenih kredita po prosječnih 25 posto početne vrijednosti. U 2015. loši su se dugovi otkupljivali po 17 posto nominalne vrijednosti, lani im je cijena bila 33 posto, a već ove godine preskočili su 40 posto.

Traže se skladišta

U Hrvatskoj narodnoj banci vjeruju da će na kretanje cijena nekretnina u gradu Zagrebu utjecati i posljedice potresa, koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima. Ovisno o duljini trajanja globalne pandemije, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu. Kad je riječ o poslovnim nekretninama, lagano je pala potražnja za trgovinama, ali očekuje se veći interes za skladišnim i logističkim prostorima zbog veće online prodaje. Ponuda skladišnih prostora vrlo je ograničena i odnosi se uglavnom na starije zgrade, dok je ponuda novih prostora iznimno mala.

U prvom tromjesečju 2020. najviše uredskih prostora u Zagrebu zakupile su tvrtke iz IT sektora. Preusmjere li se tvrtke na rad od kuće, koji je kod nas dosad bio relativno nizak te je samo 7 posto zaposlenih povremeno ili stalno radilo od kuće (u Francuskoj ili Austriji tako radi oko 23 posto zaposlenih ), interes za uredske prostore će padati.

Facebook Komentari