Poručuje kako je nakon proljeća, gdje je sve bilo na nivou snalaženja i gdje je zavladao veliki zamor nakon što je godina došla kraju, bilo potrebno iskoristiti ljeto za razjasniti smjernice i otkloniti sve nejasnoće, javlja N1.
„Nije bilo vrijeme za godišnje već za ozbiljan rad, povjerenstvo je dobra ideja ali ono može biti samo savjetodavno, tko će preuzeti odgovornost? To mora biti ministar, naravno zajedno s epidemiolozima za zdravstveni dio“, zaključila je.
Smatra da je potreban individualan pristupili osnivačima škola jer nemaju svi iste uvjete i odluke ne smiju biti centralizirane.
„Također, potrebna je autonomija učitelja, te autonomija na razini škola koje trebaju brinuti o tzv. kurikulumu oporavka. Učenici su puno toga prošli i njihovo mentalno zdravlje također treba uzeti u obzir, o tome se nedovoljno govori“, kaže i dodaje da je Velika Britanija najdalje otišla u tome da se identificira što djeci sada treba.
„Treba ojačati socijalnu i emocionalnu kompetenciju, vratiti im vjeru u učenje, dati informaciju da će se netko o njima brinuti, a oni da razumiju da su bili u različitim uvjetima“, poručila je.
Dodala je kako smo mi u Hrvatskoj oduvijek imali entuzijastične učitelje i nastavnike, ali potrebna im je podrška.
„Kako biti spreman na sve što dolazi kad nemate osnovne informacije“, zapitala se te zaključila kako država i osnivači i inače moraju omogućiti svima jednake šanse, a po pitanju maski svakako, jer to svi roditelji ne mogu plaćati.
Ponovno je potegnula pitanje učenika s teškoćama, manjinskim zajednicama i slaboj inkluzivnosti u našim školama gdje je i proljetos situacija bila loša.
„Nije to bilo sustavno riješeno, ovisilo je o volji i zalaganju pojedinog učitelja ili škole ili na kraju krajeva o tome kakav je tko čovjek pa su znali organizirati odlaske kod djece doma. To mora sustav riješiti jer nastava na daljinu nije prošlost nego budućnost u nekom obliku i moramo je poboljšati“, istaknula je.
