Čeka nas teška ekonomska jesen: Tek za dvije godine bit će nam kao prije koronavirusa

Hrvatska je u ljeto ušla s približno 52 tisuće zaposlenih radnika manje nego što ih je imala početkom srpnja 2019. godine i 37 tisuća nezaposlenih više. Manjak u državnoj blagajni dosegnuo je 17 milijardi kuna, što je bilo očekivano s obzirom na karantenu i lomove koje je ona izazvala. Naplata poreza smanjena je za pet milijardi kuna, a troškovi su porasli za sedam milijardi. Koliki je točno bio pad domaće ekonomije u drugom tromjesečju, znat će se potkraj ovog mjeseca, no svi poznati podaci sugeriraju da će biti dvoznamenkast, slično kao i na razini EU koja je potonula oko 15 posto, s tim što su najveće padove pretrpjeli Španjolci, visokih 22 posto, Francuzi 19 posto, Talijani 17 posto te Nijemci oko 12 posto.

Na osnovu kretanja u travnju i svibnju Hrvatska narodna banka procjenjuje da je hrvatski BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju pao između 12 i 13 posto. Gledaju li se vodeća gospodarstva, dramatičan lom se dogodio u Americi, čija je ekonomija zaronila za trećinu, Japan je izgubio 28 posto, dok je Kina izbjegla recesiju skromnim rastom u drugom kvartalu, ali cijela će ova godina i za tu zemlju biti mršava. Hrvatska je imala dvostruki udar jer je potres u Zagrebu proizveo gotovo jednake materijalne gubitke kao i korona. Jesen donosi pojačanu neizvjesnost i zbog mogućeg drugog vala i straha od nekontroliranog širenja zaraze zbog kojega mnoge države povlače ručnu i uvode mjere koje ograničavaju kretanje stanovništva, čime automatski dolazi i do smanjene potrošnje, posebno turističke.

Dva su parametra u Hrvatskoj ugodno iznenadila, prvi je vezan uz industrijsku proizvodnju koja je u prvom dijelu 2020. na godišnjoj razini pala samo 3 posto, te turizam u špici sezone koji bi mogao prebaciti polovinu lanjskog prometa. Važno je to jer su se ranije procjene o godišnjem padu BDP-a od desetak posto temeljile na pretpostavci da će zemlja ostvariti samo 30 posto lanjskog prihoda od turizma. Povoljniji ishod u turizmu otvorit će prostora za dodatne intervencije države prema pogođenim sustavima. Zaposlenost je u Hrvatskoj smanjena oko 3 posto, slično kao i u EU, a najviše otkaza bilo je kod obrtnika gdje je broj zaposlenih radnika pao sa 122 na 107 tisuća.

Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da će oporavak biti spor i izrazito neujednačen te se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine. Jedino IT industrija solidno posluje i u razdoblju karantene, dok se građevina polako vraća. Slični su procesi i u drugim europskim ekonomijama, gdje se zaposlenost čuva masovnim poticajima, a tvrtkama stavljaju na raspolaganje velike novčane stimulacije kako bi svi skupa dočekali kraj pandemije. Hrvatska danas ima 114 tisuća zaposlenih manje nego što je imala uoči velike krize 2008. godine te je tek ove godine možda mogla nadoknaditi taj zaostatak da nije bilo korone. Jesen će svakako biti teška za ljude bez posla i obitelji sa smanjenim prihodima te oko tristo tisuća blokiranih građana jer slijedi odmrzavanje moratorija na ovrhe. More nepovoljnih događaja donekle razbija očekivani osjetniji priljev sredstava iz zajedničke europske blagajne.

Vlasnik Arhivanalitike i ekonomist Velimir Šonje objašnjava da će Hrvatska idućih godina ući u po mnogočemu jedinstveno razdoblje u kojem će se preklopiti tri izvora EU sredstava. Prvo, slijede preostale isplate iz programa za financijsko razdoblje 2014.2020. u iznosu od oko 6 milijardi eura koji će se moći koristiti do 2023. Godine, zatim isplate iz programa za iduće šestogodišnje razdoblje 2021.-2027. u iznosu nešto većem od 10 milijardi eura, te isplate iz novog programa Iduća generacija EU, čije pretfinanciranje počinje uskoro, a isplate se zaključuju do kraja 2026., u ukupnom iznosu većem od 10 milijardi eura. – Priljev blizu 20 milijardi eura bit će koncentriran razdoblju do kraja 2026. Neto učinak priljeva europskih sredstava (nakon odbitka hrvatskih uplata u EU proračun) u nekima od tih godina mogao bi se penjati i do 8% BDP-a. Imajući u vidu bespovratan karakter većeg dijela sredstava i mogućnost da se uz EU sredstva vežu privatna ulaganja, riječ je o investicijskom potencijalu kakav Hrvatska nije imala od osamostaljenja, ističe Šonje, no upozorava da obilan tijek novca nije jamstvo razvoja ako se sredstva ne budu koristila efikasno i razvidno. Ne smije se, ističe, ponoviti greška iz razdoblja do 2008. godine. Podsjećamo, većina kapitala tada je išla prema nekretninama, dok su cijene državnih infrastrukturnih projekata napuhavane višestrukim “farbanjem tunela”.

I guverner Vujčić smatra da će veća raspoloživa sredstva iz EU popraviti životni standard i stabilnost gospodarstva, ali ona automatski neće jamčiti i bržu konvergenciju. Hrvatska godinama stagnira u odnosu na prosječnu razvijenost ostalih zemalja članica EU. – Toga su nesumnjivo svjesni i europski čelnici i zato nastoje ojačati mehanizme za poticanje reformi koje su nužan uvjet brže konvergencije, koliko je to moguće uz čuvanje postojećih nacionalnih nadležnosti u vođenju ekonomskih politika. Također, trebat ćemo znatno ojačati apsorpcijski kapacitet kako bismo u potpunosti iskoristili raspoloživa sredstava i maksimizirali njihove ekonomske učinke, veli Vujčić. Osim epidemije, na zbivanja u idućoj godini, ili barem u njezinu prvom dijelu, utjecat će i lokalni izbori, koji se posebno u Zagrebu doživljavaju kao velika prijelomnica. Za očekivati je da će se zbog lokalnih izbora druga Plenkovićeva Vlada čuvati nepopularnih poteza već u prvoj godini, a s obzirom na okolnosti, njih vjerojatno ne bi bilo dok epidemija traje. Vraćanje dugova doći će na red tek kasnije, piše Večernji.

Facebook Komentari