Oko 24,5 milijuna kuna isplatio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za trošak bolovanja zbog izolacije.
Od početka epidemije liječniku se s mogućim otvaranjem bolovanja na teret HZZO-a zbog samoizolacije javila 21.471 osoba, no neki su u dogovoru s poslodavcem koristili godišnji odmor, ili ako su bili u mogućnosti radili su od kuće, pa u HZZO-u napominju da nisu svi koristili mogućnost naknade na teret HZZO-a, piše Glas Slavonije. HZZO prema zakonu pokriva u cijelosti troškove zdravstvenih usluga odnosno zdravstvene zaštite u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprječavanje njihova širenja, odnosno za sve osobe kojima je samoizolaciju kod kuće, ili u karanteni u bolnici odredio nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor.
Takve mjere određuju se kliconošama ili osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženim osobama. U tom slučaju, na temelju medicinskih indikacija, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite utvrđuje privremenu nesposobnost, odnosno spriječenost za rad. Za osobe kojima se utvrdi privremena nesposobnost za rad zbog samoizolacije ili karantene otvara se bolovanje na račun države od prvog dana (za razliku od “klasičnog” bolovanja), a naknada koju osoba dobiti za vrijeme provedeno u samoizolaciji ili karanteni ne može biti veća od 4257,28 kuna mjesečno, prenosi Večernji.
To je iznos mjesečne plaće za puno radno vrijeme koji će isplatiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. To pak znači da će osobe koje inače imaju znatno veću plaću od navedenog iznosa dobiti manju naknadu od one koju bi dobili za “klasično” bolovanje. Kod “klasičnog” bolovanja naknada za prva 42 dana iznosi 70 do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom, a isplaćuje ju poslodavac.
– Zdravstveni se proračun ne puni prema planu, pa se očekuje više milijardi kuna manjka na prihodovnoj strani, a ove se godine neće realizirati niti planiranih 27,5 milijardi kuna za financiranje zdravstva. Samo u ožujku, prema podacima HZZO-a, napravljeno je 40 posto manje pregleda i dijagnostike u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.
Tako se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje morao zadužiti kako bi pokrio nastale troškove u zdravstvenom sustavu. Točnije za COVID-19 morali smo naći dodatnih 200 milijuna kuna da se pokriju svi troškovi na koje se nije računalo kad se radio zdravstveni proračun za ovu godinu. Od tih 200 milijuna kuna, 120 milijuna kuna koštalo je testiranje, 13,2 milijuna kuna naknade za samoizolaciju, a još 40 milijuna kuna potrošeno je za liječenje oboljelih – podatci su koje je javno iznio Lucian Vukelić, piše Glas Slavonije.
