Korona prepolovila dobit banaka, stvaraju zalihe zbog izglednog rasta loših kredita

Iako su se banke dosad uspješno nosile s koronakrizom, ako se ona produbi, ovih dana objavljeno istraživanje ECB-a među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle se naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima, piše Jutarnji.

U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahvatima. Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto. Proteklih tjedana objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate – u prvoj polovici godine dobit im je mahom prepolovljena.

Dobit najveće hrvatske banke, Zagrebačke banke, iznosila je 633 milijuna kuna, što je 43 posto manje nego u prvoj polovici godine, dok je druga po veličini Privredna banka Zagreb ostvarila 48,7 posto manju dobit ili 373,7 milijuna kuna. Prema podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, dobit Hrvatske poštanske banke nije tako snažno pala, “samo” 6,9 posto, ali glavni razlog tome je pozitivan ishod jednog sudskog spora koji je ta banka imala.

Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije. Tako su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u Zabi iznosili 271 milijun kuna i veći su za 200 milijuna kuna nego u prvoj polovici godine lani.

Istodobno su joj prihodi pali za 17 posto, pri čemu su neto prihodi od kamata manji za 14,3 posto.

Vrijednosti usklađivanja u PBZ-u, pak, porasli su sa 192,2 na 288,1 milijun kuna.

Iz te banke su poručili kako je nedvojbena činjenica da će se učinak na globalna gospodarstva odraziti i na Hrvatsku, “pa će tako određeni efekt imati i na poslovanje banke i grupe u 2020. godini”. Podsjećaju i da su izašli u susret klijentima s privremenim financijskim poteškoćama te su u travnju počeli s odobravanjem moratorija na otplatu kredita od tri do šest mjeseci, a za neke sezonalne industrije, poput turizma, i na dulje razdoblje.

S obzirom na neizvjesnost, u PBZ-u navode da u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću predvidjeti utjecaj Covid-19 pandemije na financijska izvješća u cjelini, kao ni na poslovanje u 2020. godini. Austrijska Erste Group, u čijem sastavu posluje i hrvatska Erste banka, također je prošlog tjedna objavila da snažan pad dobiti odražava rezerviranja za troškove rizika.

Prema riječima Bernda Spalta, glavnog izvršnog direktora Erste Group Bank AG, kretanje troškova rizika zasigurno je bio ključni pokretač koji je utjecao na dobit u prvoj polovici 2020. godine.

– Iako je naš omjer nenaplativih kredita ostao na povijesno niskih 2,4 posto, pažljivo smo unaprijed planirali kako bismo uzeli u obzir očekivano pogoršanje kvalitete imovine što je više moguće u ovom trenutku.

Izdvojili smo rezervacije u iznosu od 675 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine. Kao rezultat toga, neto dobit se za isto razdoblje smanjila na 294 milijuna eura – kazao je Spalt.

Dobit grupacije pala je u prvih pola godine za čak 60 posto, a to navješćuje “značajan pad profita” u cijeloj godini. No, kao znak svoje snažne pozicije, u toj grupaciji izdvajaju rekordno visoku kapitalizaciju, sa stopom osnovnog redovnog kapitala od 14,2 posto, daleko iznad minimalnog regulatornog zahtjeva.

Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovno naplaćivati rate kredita, što će vjerojatno malo popraviti njihove rezultate. Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem razdoblju povećavati broj građana i poduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćati kredite.

Facebook Komentari