VIDEO Epidemiološke preporuke za Veliku Gospu

Sutra je proslava blagdana Velike Gospe. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u emisiji Dobro jutro, Hrvatska je rekao da su u bliskom kontaktu s lokalnim stožerima i s biskupskom konferencijom.

– HBK je prihvatila sve što je stožer predložio, a to je da apeliraju na svećenike i biskupe da ne bude procesija i da se svi drže mjera i da apeliraju da ne bude popratnih događaja koji mogu biti problematični što se tiče prijenosa koronavirusa. Biskupi također apeliraju da se ide s minimalističkim pristupom, što smatramo jako dobrim, rekao je Capak, piše HRT.

Vjernike je na oprez i odgovorno ponašanje uoči blagdana Velike Gospe pozvao zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

– Usudio bi se ovo vrijeme usporediti pomalo i s ratom. Sjećamo se kada smo u ratu čuli sirenu, nitko nije išao šetati po Stradunu ili po Kalelargi ili ići na more, nego je tražio mjesto gdje će se skloniti. Kada je opasnost u pitanju, kada su geleri, granate u pitanju, kada je virus u pitanju, onda treba isto imati u vidu one praktične preporuke kojima dajemo malu mogućnost njegovom djelovanju, poručio je Puljić.

Predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, kao zadarski nadbiskup svoju je nadbiskupiju u utorak 12. kolovoza posebnim pismom pozvao na razboritost i odgovornost u ovogodišnjoj proslavi Velike Gospe, te na pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Razloge za ovo pismo nadbiskup Puljić objasnio je u srijedu, 13. kolovoza u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija.

„Jedan od većih skupova tijekom liturgijske godine koji se događa u našim crkvama i svetištima, uz proslave Božića, Uskrsa i drugih velikih blagdana, jest i Velika Gospa kada puno svijeta dolazi i hodočasti. Po tim proslavama BDM i njezinih blagdana, a osobito Velike Gospe, možemo se ubrojiti u narod koji štuje Mariju i za koji se može reći da je Marijin narod, odan Mariji. Imajući u vidu još uvijek aktualno važeće odredbe koje je Nacionalni stožer uputio prije nekoliko mjeseci, i u njima nije došlo do radikalnih promjena, virus je još uvijek aktualan i svaki dan se objavljuju brojevi zaraženih, nekad ih je više, nekad manje. Čini se da je dobro što je došlo do popuštanja, ali ne i do opuštanja. I u tom kontekstu smatrali smo potrebnim upozoriti vjernike da i u pobožnosti, hodočašćima i okupljanjima budu oprezni. Sve smo biskupe obavijestili o odredbama koje još uvijek vrijede. Zato sam za svoju Zadarsku nadbiskupiju poslao pismo svećenicima i naglasio sam da smo svi odgovorni – i biskup i svećenici i vjernici. Ništa se ne zabranjuje, ali se poziva na oprez i odgovornost!“, rekao je nadbiskup Puljić.

Osobitu pozornost privukla je u pismu rečenica „kako u ovakvim okolnostima nije razborito organizirati tradicionalne procesije.“ Stoga je mons. Puljić pojasnio: „Procesije su jedan mali izazov, jer je u njima teško uspostaviti distancu. Teško je reći ‚nemojte ići po deset zajedno, već jedan po jedan‘. U tom kontekstu sam rekao da bi bilo nerazborito organizirati procesije. Nisam čuo da u mojoj Nadbiskupiji ima nekih velikih problema, ali je bilo rasprave po župama već prije ovog mojeg očitovanja hoće li ili neće imati procesije? U nekim župama su već sami odlučili imati desetak ljudi koji donose Gospin kip i onda se slavi misa pred crkvom na otvorenom. Nikada nam nije dovoljno opreza i razboritosti. Kad se govori o virusu, puno toga o njemu ne znamo, ali vidimo posljedice. Kažu da postoje milijuni virusa u zraku, nisu štetni i bez njih svijet ne bi mogao živjeti, ali ima ih dvadesetak koji su opasni, a među njima i koronavirus. Mi ne možemo govoriti znanstvenim rječnikom, ali gledajući posljedice mislim da je potrebno imati opreza i razboritosti.“

Osvrćući se na komentar kako je i u povijesti bilo različitih pandemija, te su vjernici činili zavjete u hodočašćima i procesijama da se to zlo umanji, i ustrajali u pobožnostima, mons. Želimir Puljić je rekao: „Tada se manje znalo i o bolestima i o njihovim razlozima. Sada se nalazimo pred znanstvenim problemom pred kojim ne možemo ne osjetiti potrebu biti oprezni. Ispočetka su ljudi pomalo sumnjali, a i danas ima onih koji sumnjaju da je to izmišljeno i da postoji opasnost manipulacije. Sigurno je da postoji ta opasnost, ali potresne slike sa sjevera Italije ili sada iz Brazila, SAD-a, ne mogu nas ostaviti površnima. Čini mi se da smo suočeni s ozbiljnim problemom kojega ne treba otpisivati i kojemu ne treba pripisivati svemoć, ali također treba biti oprezan.“

I kako se suočiti s ovom situacijom? „I prevencijom i molitvom u borbi s opasnim virusom. Trebamo sve učiniti da što manje ljudi oboli ili da mi ne budemo uzrok nečije bolesti. Ali i molitva, ona je sastavni dio našega vjerskog života. I u tom kontekstu te dvije stvari idu zajedno.“ Ovakve mjere nisu znak manjka vjere i ne umanjuju našu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji: „I u tišini svoga kutka, molitvi, u obitelji, na ulici, mi smo sve više otvoreni Duhu Božjem i našoj Majci bez koje ne možemo. Ona je naša Majka, ona je naša nada, odvjetnica naša. I ovo nikako ne umanjuje naš marijanski duh i marijansku pobožnost koju imamo prema Njoj i siguran sam da i Ona kao dobra Majka shvaća naše muke i naše probleme.“

Mons. Želimir Puljić se osvrnuo i na vezanost našega naroda na procesije, kao i na ono bitno u proslavama blagdana: „Marija vodi k Isusu. On je u središtu Crkve. Ona nas vodi k Sinu svom. Smisao je procesija da budemo zajedno, da se vidi ‚da nas ima‘, da u hodu pokažemo pobožnost prema Onoj koju štujemo i koja je nama velika utjeha i nada, i da nam nadasve pokaže ono što je najjasnija poruka hodočasničkom puta – da smo prolaznici i putnici u hodu prema Nebu. Procesija nije cilj samoj sebi niti je bitan dio našeg vjerničkog života ili euharistijskog slavlja. Obično nakon, a negdje i prije euharistije bude procesija. Ona je uvijek poruka da smo mi u hodu, na putu, hodočasnici, putujemo Nekom, mi smo samo na ovoj zemlji prolaznici. Štujući Mariju, zazivajući Njezinu pomoć, slaveći Euharistiju, hraneći se Isusovim tijelom, mi samo kažemo: to nam je snaga na ovom našem zemaljskom hodu. U tom kontekstu procesija nije bitna, možda se sada previše o tome raspravlja. Bitna je Euharistija, poruka Božje Riječi, bitna je hrana koju nam Isus daruje po svome Tijelu, a sve drugo nam pomaže u svijesti prolaznosti i vjerničkog hoda.“

Razgovor o proslavi Velike Gospe bio je i prilika za podsjetnik na istinu vjere koju slavimo u toj svetkovini – da je Marija dušom i tijelom uznesena u Nebo. U tome je i nada u ono što će se i nama dogoditi: „Marija je predskazala ono što će se svima dati. U Vjerovanju ispovijedamo vjeru u uskrsnuće tijela. Mi kao zemaljska bića u sebi imamo nešto neumrlo, vječno, i kad se rastanemo od ovoga svijeta, duša nam ode na drugi svijet, živimo u tom iščekivanju kad će na koncu doći uskrsnuće tijela. Isusovo uskrsnuće i Marijino uznesenje na Nebo vidljivo su predskazanje, događaj onoga što nas čeka na koncu svijeta.“

Crkva je od svojih početaka vjerovala u Marijino uznesenje na Nebo. No, kao dogmu tu vjersku istinu definirala je prije 70 godina. Dvije dogme o Mariji proglašene su u prvom tisućljeću, da je Bogorodica (431.) i vazda Djevica (649.), a druge dvije u drugom tisućljeću, da je bezgrešno začeta (1854.) i na Nebo uznesena (1950.).

„Na početku, kad je kršćanstvo proživljavalo nešto što se možda čak i danas ponavlja, udari izvana, progoni, zatiranje svega što je vjerničko, kad se nije moglo javno niti slaviti nego u katakombama ili se skrivati po kućama, nešto se dogodilo unutar same Crkve – pojavili su se heretici, ljudi koji su naučavali neki svoj nauk. Nisu se obazirali što kažu papa, biskup, svećenik, nego su imali svoju vjeru i filozofiju. I mi smo sad, na žalost, izloženi takvim osebujnim i osobitim naučavanjima, pa pomalo i ovo naše vrijeme sliči onome. A tada je bilo onih koji su naučavali – Isus nije Bog, bio je običan čovjek, Marija nije rodila Bogočovjeka, nego samo čovjeka. Biskupi, koncilski oci su se tada sastali i proglasili prvu dogmu o Mariji – Marija je Bogorodica, nije ona samo rodila sina, čovjeka, nego Bogočovjeka. I ta je istina temeljna. Ona ne samo da govori o Marijinim zaslugama i veličini, da je Bogorodica, nego govori i o Isusu Kristu, da je on Bogočovjek. Druga istina proglašena o Mariji jest da je djevica prije poroda, u porodu i nakon poroda. Treća istina govori da je Bezgrešna. Tada su formulirali istinu o Mariji koja je bila prisutna u vjeri naših ljudi. Naime, mi se svi rađamo s posljedicama Istočnog grijeha. Padom prvih ljudi mi smo ga svi naslijedili. Njega se oslobađamo po krštenju. Po krštenju bivamo oslobođeni i postajemo djeca Božja. A je li Marija bila pod Istočnim grijehom? Tu je istina formulirana – ona je bezgrešna, ona je već u krilu Joakima i Ane bila oslobođena Istočnog grijeha, rođena je bez njega. Naši ljudi možda ne razumiju ove istine, ali samim srcem i vjerom sve to prihvaćaju i ispovijedaju.“, prenosi Ika.

Dubrovački biskup Mate Uzinić uputio je u četvrtak, 13. kolovoza pismo svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima Dubrovačke biskupije u kojem ih obavještava o preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prijedlogu specifičnih mjera uz svetkovinu Velike Gospe.

Biskup podsjeća kako su i dalje na snazi upute u vrijeme zaraze koronavirusom biskupa Splitske metropolije od 5. lipnja 2020., te navodi ove nove preporuke HZJZ-a uz proslavu Velike Gospe:

Boravak u crkvi neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri fizički razmak sudionika (vjernika, svećenika i časnih sestara) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnose na sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom obreda u crkvama i molitvenim prostorima vezano uz vjerska okupljanja https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke_HZJZ_vjerska-okupljanja-30-04-2020.pdf.

Prijedlog specifičnih mjera:

– Na blagdan Velike Gospe preporučuje se povećati broj liturgijskih slavlja, osobito onih za koja se zna da okupljaju ili se očekuje okupljanje većeg broja vjernika, kako bi se omogućilo smanjenje broja osoba istovremeno prisutnih na pojedinom slavlju u zatvorenom prostoru.

– Ne održavati procesije vjernika tijekom proslave blagdana Velike Gospe.

– Minimizirati broj popratnih događaja i drugih vrsta okupljanja.

Na području Dubrovačke biskupije procesije uz svetkovinu Velike Gospe nisu masovne kao u drugim dijelovima Hrvatske i tamo gdje ih je moguće organizirati uz poštivanje potrebnog fizičkog razmaka i druge preporučene mjere, dubrovački biskup prepušta župnicima i rektorima crkava da, nakon savjetovanja sa župnim pastoralnim vijećima ili svojim suradnicima, donesu prosudbu o organizaciji procesije uz svetkovinu Velike Gospe, kao i druge eventualne procesije.

Biskup također napominje kako je nakana preporuka HZJZ-a „sve nas još jednom potaknuti na odgovorno ponašanje“ kako naša okupljanja ne bi postala žarišta zaraze. „U nadi da će nam proslava Velike Gospe proći bez pogoršanja epidemiološkog stanja, a uz molitvu Velikoj Gospi, koju mi u Dubrovniku štujemo kao Gospu od Porata, da nas zagovara u ovoj i svakoj drugoj našoj potrebi, na sve zazivam Božji blagoslov“, poručuje biskup Uzinić na kraju pisma, piše Ika.

Facebook Komentari