Spojili resore pa im dali manje plaće: Nisu nas ni obavijestili!

Nakon što je došlo do spajanja resora, druga Vlada premijera Plenkovića ima 16 ministarstava, čak četiri manje nego prethodna. Cilj bi, kako je sam premijer tvrdio, trebao biti racionalizacija. Međutim, država je itekako rastrošna, pišu 24sata.

Svjež primjer dolazi iz Ministarstva pravosuđa i uprave. Naime, 23. srpnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave postali su jedno. Sukladno tome, preuzeti državni službenici i namještenici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave plaću za srpanj primili su kroz dva obračuna i dvije isplate.

Jednu isplatu, za razdoblje od 1. 7. do 22. 7. 2020., od Ministarstva pravosuđa ili od Ministarstva uprave, i drugu isplatu, za razdoblje od 23. 7. do 31. 7. 2020., od Ministarstva pravosuđa i uprave kao novog poslodavca. Kad se sve zbroji, plaće zaposlenika ispale su i do 600 kuna manje nego prije spajanja resora. Evo što je na to reklo Ministarstvo pravosuđa i uprave:

– Sukladno Zakonu o porezu na dohodak i uputi Ministarstva financija, osobni odbitak na koji svaki službenik ima pravo prilikom obračuna i isplate plaće može se iskoristiti samo prilikom jednog obračuna i isplate plaće, te je u konkretnom slučaju iskorišten kod obračuna i isplate plaće za razdoblje od 1. 7. 2020. do 22. 7. 2020. jer je u navedenom razdoblju razmjerni dio plaće bio veći. Kako osobni odbitak zakonski nije bilo moguće koristiti i kod drugog obračuna, za razdoblje od 23. 7. 2020. do 31. 7. 2020., mogla su se dogoditi odstupanja određenim državnim službenicima i namještenicima Ministarstva pravosuđa i uprave na način da im je taj drugi dio plaće nešto manji zbog primjene cijelog osobnog odbitka prilikom obračuna i isplate prvog dijela plaće – poručili su iz novog ministarstva, a imaju i poruku za zaposlenike o tome kad će i kako biti obeštećeni.

– Ako je zbog većeg obračuna poreza na dohodak i prireza za drugi dio plaće za srpanj određenim državnim službenicima i namještenicima isplaćena manja plaća zbog statusne promjene poslodavca, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, navedeni iznos će im biti vraćen kroz povrat poreza prilikom utvrđivanja konačne obveze poreza na dohodak na kraju 2020. godine – kažu u ministarstvu. Zaposlenici s tim, naravno, nisu zadovoljni. Razmišljaju o tužbi, a dobiju li je, država će morati “iskeširati” mnogo više novca nego da nije na plaći zakinula radnike.

– Nije mi jasno zbog čega nisu pričekali još tjedan dana pa isplatili cijelu plaću u normalnom iznosu. Primjerice, tako su sad napravili u zatvorskom sustavu. Ali najgore je to što nas nisu ni upozorili na to kako će postupiti – rekao je Armin Tatarević, predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske.

Imamo odvjetnički ured i sve ide preko njih. Vidjet ćemo s njima možemo li tužiti – rekao je Tatarević. Za komentar smo upitali i Sindikat lokalnih službenika i namještenika, iz kojeg su rekli kako su upoznati s činjenicom da su zaposlenici ministarstva dobili manje plaće isplaćene u dva navrata.

– Osobni odbitak nije se primjenjivao kod isplate drugog dijela plaće, pa je nekim službenicima i namještenicima taj drugi dio plaće isplaćen u manjem iznosu (od onoga koji bi im bio isplaćen da do promjene poslodavca nije došlo).

To je posljedica poreznih propisa i na taj način službenici i namještenici zapravo “kreditiraju” državu godinu dana jer će im navedeni iznos biti vraćen kroz povrat poreza – rekla je tajnica sindikata Marija Dill Bračić.

Prema riječima predsjednika Sindikata pravosudne policije, sve se ovo događa zbog velike neorganizacije koja vlada u njihovu sektoru, ali i na mnogim drugim mjestima. Tako država ima problema i s tužbama koje je zaradila zbog neisplate prekovremenih sati i otežanih uvjeta rada. Bune se liječnici, zaposlenici MORH-a… Hrvatski liječnički sindikat prošle je godine objavio da je od 160 pravomoćnih presuda 98 posto u korist radnika. Navode i da trošak tužbi koje su podnijeli zdravstveni radnici državu košta oko dvije milijarde kuna. Jer kad presude postanu pravomoćne, država uz odrađene i neplaćene prekovremene radne sate mora platiti i zatezne kamate, ali i sudske troškove, na koje se također obračunavaju zatezne kamate.

Zašto si država to dopušta? Sindikati imaju objašnjenja.

– Vjerojatno misle da mnogi koji bi i mogli možda neće tužiti ili će netko od njih preminuti ili se brojnim zaposlenicima neće dati ulaziti u sve to jer se zna da te parnice traju godinama. A za ove koje ipak tuže spremni su platiti kad za to dođe vrijeme – rekao je Tatarević.

Nije siguran da cijelu situaciju može dovesti u red ni novi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. A u Sindikatu lokalnih i službenih namještenika misle da je država rastrošna.

– Država ne postupa ekonomično kada dopušta vođenje sudskih postupaka radi isplate materijalnih prava koja su zajamčena kolektivnim ugovorima, a posebno ne u onim situacijama u kojima radnici potražuju istovrsna materijalna prava koja su potraživali u nekom ranijem razdoblju i gdje je pravomoćno presuđeno u njihovu korist – kažu u sindikatu.

Pravosuđe ima mnogo problema. Duljina postupaka jedan je od najvećih. Građani pravorijek katkad čekaju desetljećima. Tome bi se na kraj trebalo stati izmjenama Zakona o parničnom postupku, koje će točno propisati rokove u kojima se slučajevi trebaju riješiti. Od najavljenih promjena tu je još izmjena Zakona o izvršavanju kazne. I tu će se rokovi skratiti. Ministar Malenica navodi da mjesta u zatvorima ima.

Reforma javne uprave krenut će funkcionalnim spajanjem jedinica lokalne samouprave i smanjenjem broja lokalnih dužnosnika. Već se na idućim izborima neće birati zamjenici župana, gradonačelnika i načelnika.

Facebook Komentari