Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je za N1 kako očekuje da će Hrvatska uspješno alocirati sav novac iz fondova Europske unije koji joj je na raspolaganju u predstojećem periodu.
Ministrica je govorila o Nacionalnom planu za oporavak, kao i o tome kada možemo očekivati 89 milijuna eura za obnovu Zagreba od potresa.
“Novac stiže ovih dana, to su sredstva predujma, od ukupnih 500 milijuna eura. Ostatak će biti kroz narednih godinu dana, i potom imamo godinu dana za potrošnju. Svi troškovi nastali nakon potresa, kao i smještaj za građane pogođene potresom, odnosno najam smještaja, bit će osiguran kroz ta sredstva.
Novac je namijenjen za javnu infrastrukturu, a za privatnu je u izradi Zakon o obnovi Zagreba”, rekla je Nataša Tramišak.
Tko će upravljati novcem?
“Fond solidarnosti EU-a postoji od 2002. godine i tamo je zapisano kako se sredstva mogu koristiti. Nacionalni plan oporavka za sredstva iz EU Next generation moraju biti uklopljena u europski semestar. Govorimo i o digitalizaciji, o efikasnosti javne uprave, smanjenju parafiskalnih nameta itd. Koristit ćemo i sredstva za očuvanje likvidnosti poduzeća, te druga, a na tom planu radi premijer i cijela vlada. Mi smo jedan od resora, a svi koji se tiču provedbe projekata su uključeni”, rekla je Tramišak. Dodala je kako su smjernice već zadane u europskom semestru, te da se radi o financiranju javne strukture, a da su veliki javni projekti pod nadležnosti države, poput zdravstvenih, željezničke infrastrukture….
Što poduzetnici mogu očekivati od EU Next Generationa?
“Dio je paketa za očuvanje likvidnosti tvrtki, očuvanje postojećih radnih mjesta, odnosno nastavak Covid mjera. Za gospodarstvo nema opasnosti, Hrvatskoj će biti oko šest milijardi kuna osigurano. Ostatak se novca može očekivati tijekom naredne tri godine, s krajnjim rokom alokacije novca u 2025. godini.
Rokovi su kratki, institucionalni kapaciteti postoje, tamo gdje budu nedostajali ćemo ih pojačati. Zapošljavat ćemo kadrove tamo gdje bude trebalo, a to će biti kadar iz sustava – zaposlenici drugih ministarstava.
Informacijsko – komunikacijske tehnologije, sigurnost, obrana, zaštita okoliša, klimatske promjene – obuhvaćeni su svi aspekti gospodarstva uz usmjeravanje na digitalizaciju”, kazala je.
Posebna sredstva izdvojena su za poljoprivredu, naglašava.
“Kada spominjemo novi financijski okvir, zasebna je omotnica namijenjena za poljoprivredu, a posebna su sredstva usmjerena na samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Bit će prostora i za regionalne distributivne centre za voće i povrće”, rekla je.
Na pitanje je li moguće sva sredstva koja su nam na raspolaganju i uzeti, kazala je da jeste.
“Uspjeh bi bilo povući 100 posto i to je izgledno uz međuresornu suradnju. To ovisi o brzini i dobroj organizaciji, a trebat će velika suradnja u državi. Važno je održanje gospodarstva koje ima likvidnost”, naglasila je Tramišak.
Nacionalna razvojna strategija
“Nacrt Nacionalne razvojne strategije je gotov, bruse se zadnji detalji, pa u listopadu očekujemo dolazak u Sabor. Nacionalna strategija do 2030. govori o tome gdje želimo ići i treba dati okvir za sve strateške projekte. Najvažnije smjernice su preklopljene s višegodišnjim financijskim okvirom”, kazala je.
Na pitanje kako se snašla u velikom sustavu, s obzirom na to da je do sada radila u županiji, rekla je kako joj je sve što je dočekalo bilo poznato.
“Sve što se programira u Ministarstvu se pripremaju i na regionalnim i lokalnim razinama, a svi koji provode projekte na nižim razinama dotiču se i operativnih programa. Sve što sam zatekla mi je dobro poznato, znam koji su nedostatci i na njima ćemo raditi”, rekla je Nataša Tramišak.
