Tihi su zagorski bregi: Turisti ne idu više ni Brozu ni Tuđmanu

Rodnu kuću nekadašnjeg doživotnog predsjednika SFRJ u Kumrovcu ove godine posjetilo je tri puta manje ljudi nego lani. S druge strane, u dvadesetak kilometara udaljenom Velikom Trgovišću isto pustoš. Posjet rodnoj kući prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana smanjen je za trećinu u odnosu na 2019. godinu, pišu 24sata.

– Kaj bute, to vam je tak. Ali ne bojimo se mi za naše predsednike. Korona bu prošla, a oni buju i dalje tu – govore nam uvijek veseli Zagorci.

Voditeljica Muzeja Staro selo Kumrovec Tatjana Brlek navodi kako je zbog situacije evidentan pad stranih posjetitelja, a trenutačno navrate tek individualci ili obitelji kojima je ovo nezaobilazna destinacija na karti kada dolaze na Jadran ili se vraćaju s njega.

Organiziranih dolazaka turista iz Amerike, Izraela, srednjoeuropskih zemalja nema, a pogotovo nam Kineza, kojima je Kumrovec jedna od tri top destinacije u Hrvatskoj.

No iz brojki je vidljivo kako u Kumrovec i u vrijeme korone stiže gotovo dva puta više turista nego što je to slučaj u Velikom Trgovišću. Prije korone ta je razlika bila još izraženija. U brojkama to izgleda ovako.

U prvih sedam mjeseci lani rodno mjesto Josipa Broza Tita posjetilo je 33.000 ljudi, dok je kroz rodnu kuću Franje Tuđmana prošlo gotovo četi puta manje ljudi, odnosno njih 9000.

U prvih sedam mjeseci ove godine u Kumrovec je stiglo 11.000 ljudi, dok je u istom razdoblju u Veliko Trgovišće navratilo 6000 posjetitelja.

Voditeljica Muzeja Staro selo Tatjana Brlek kaže kako je broj posjetitelja s obzirom na okolnosti ipak respektabilan.

Osim pada broja stranih turista, ove godine nije bilo ni organiziranih dolazaka iz škola, koje su radile na daljinu, pa nisu realizirali terensku ni nastavu u prirodi.

Nakon karantene muzej je vrata za posjetitelje otvorio 1. svibnja, a nadaju se da će tijekom kolovoza dodatno popraviti brojke. Za razliku od Velikog Trgovišća, gdje posjetitelje najviše zanima općenito Tuđmanov život, ali i kako se živi u mjestu iz kojeg potječe prvi hrvatski predsjednik, motivi dolaska u Kumrovec su različiti.

I dok jedni žele upoznati tradicijsku arhitekturu i uživati u prirodnim ljepotama ovoga kraja, stranci i dio domaćih posjetitelja prioritetno žele vidjeti Titovo rodno mjesto. Na samom ulazu u Muzej Staro selo Kumrovec nalazi se rodna kuća Josipa Broza Tita, koja u arhitektonskom smislu predstavlja primjer zadružne kuće zidane u kamenu lomljencu i reprezentativan je primjer hiže zidanke.

U unutrašnjosti je etnografski postav koji zorno prikazuje stambeni prostor tradicijske zagorske kuće s kraja 19. stoljeća. U staroj jezgri rekonstruirani su 21 stambeni objekt, stara pučka škola, deset gospodarskih zgrada i devet pratećih objekata, u koje spadaju svinjci, spremišta za kukuruz, bunari…

Za cijeli kompleks ovoga muzeja na otvorenom brine se 15 zaposlenika, a troškovi održavanja pokrivaju se i od prodaje ulaznica i suvenira.

– Za sada nam nije ugroženo samo funkcioniranje – kaže voditeljica kumrovečkog muzeja. Prije pet godina su odlukom sad bivše predsjednice trajno u vlasništvo dobili 105 Titovih darova, dok je pet predmeta na dugotrajnoj pohrani.

Titova bista koju je u bijelome mramoru isklesao kipar Antun Augustinčić, nakon što je izletjela s Pantovčaka, smještena je u Titovoj rodnoj kući. Druga bista nepoznatog autora, dva Titova portreta, ulje na platnu slikara Marina Tartaglie i Omera Mujadžića, izvješena u salonu, te bakreni set za pušenje svoje mjesto našli su u Vili Kumrovec.

Voditeljica priznaje da su upravo ti predmeti u to vrijeme privukli i veći broj zainteresiranih posjetitelja. No nije epidemija utjecala samo na broj turista koji dolaze u ovaj kraj. Načelnik općine Kumrovec, Robert Šplajt, kaže kako je korona poremetila i raspisivanje novog natječaja za prodaju Političke škole.

– Kineski investitori koji su se javili na prvi natječaj i nisu cijelu priču uspjeli izrealizirati sigurno će se opet javiti. U kontaktu sam s njima i oni od kupnje škole ne žele odustati. Uostalom, kupili su svu zemlju oko nje – rekao je načelnik Šplajt.

On se nada i da će natječaj za prodaju tog derutnog zdanja biti raspisan u rujnu ili najkasnije u listopadu, a sve kako bi se mrtvi kapital stavio u funkciju i tako potaknuo razvoj mjesta na koji je država, čini se, zaboravila. No Politička škola nije jedini objekt koji se, za sada neuspješno, pokušao prodati. Šplajt se nada i novom natječaju za prodaju nekad poznatog Spomen-doma boraca Narodnooslobodilačkog rata i omladine Jugoslavije.

To zdanje koje se proteže na 70.000 četvornih metara zelene površine i 6550 kvadrata zatvorenog prostora u boljem je stanju od Političke škole. Šplajt kaže da mu se za kupnju tog objekta, prije korone, javilo troje zainteresiranih investitora.

Nije želio otkriti o kome je riječ, ali navodi da su za ulaganja zainteresirana dva domaća i jedan strani investitor. Načelnik ističe kako Kumrovcu trebaju ulaganja jer kontinentalni turizam je budućnost. Upozorava na to da Kumrovec na bolje dane čeka već 25 godina.

– Uvijek su tu neke prepreke.

Zbog političkih i raznih ideoloških uvjerenja Kumrovec je nepravedno zapostavljen. Koliko ga god država i ignorira i ne mari za njega, ljudi još više ovdje dolaze – rekao je Šplajt.

Bez obzira na to voljeli ga ili ne, kaže načelnik, Tito je brend Kumrovca i trebali bi ga turistički bolje iskoristiti i, naravno, na tome zaraditi. Napominje kako je prošle godine mjesto posjetilo 100.000 ljudi. Kad bi imali smještajnih kapaciteta da se ljudi mogu zadržati od tri do četiri dana, ta brojka bi, uvjeren je, bila značajno veća.

Uz Kumrovec, kao što je ranije spomenuto, manji broj turista zbog korone posjećuje i Veliko Trgovišće, u kojemu je smještena rodna kuća prvog hrvatskog predsjednika.

Iz Zaklade hrvatskog državnog zavjeta kažu kako je razlog tome smanjeni posjet učenika osnovnih i srednjih škola zbog pandemije korona virusa. Navode i kako struktura gostiju koji žele vidjeti Tuđmanovo rodno mjesto nije određena.

Najviše ljudi dolazi im iz raznih krajeva Hrvatske, od Slavonije, Istre pa do Like, a strani gosti pristižu im iz Amerike, Kine, Argentine i Čilea. U Trgovišću je i Spomen-škola. Osim memorijalnog dijela, tu su smješteni galerija slika, knjižnica i čitaonica.

Facebook Komentari