Konstantna briga za zdravlje u aktualno vrijeme epidemije, briga za zdravlje bližnjih, egzistenciju, nove navike u svakodnevici okolnosti su u kojima danas svijet živi te koje neminovno utječu i na mentalno zdravlje.
Stručnjaci Klinike za psihijatriju Vrapče, Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” te HZJZ-a sastavili su preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama u kojima donose konkretne savjete kako se nositi s ovakvom situacijom. Vrijeme pandemije u kojem živimo već u uvodu opisuju kao vrijeme puno neizvjesnosti, a upravo taj osjećaj izaziva zabrinutost i tjeskobu.
– Pratimo vijesti i ne znamo što će se dogoditi sljedeće, što će se dogoditi nama, našim bližnjima, sa zdravljem, poslom, kako će to utjecati na naš život, budućnost, koliko se stvari mogu pogoršati. Za mnoge je najteže nositi se s nesigurnošću. Nesigurnost i zabrinutost mogu potaknuti spiralu straha, negativnih očekivanja, očekivanja najgorih ishoda – katastrofe, što nas stalno može održavati u stanju tjeskobe koja nepovoljno djeluje na naše zdravlje i na mogućnost konstruktivnog djelovanja.
Specifični izvori stresa kod pandemije COVID-19 uključuju: strah od zaraze za sebe i svoje bližnje, socijalnu izolaciju na temelju mjera prevencije, ograničavanje bliskih kontakata i strah od kontakata s ljudima, promjenu dnevnih aktivnosti, gubitak radnoga mjesta – navodi se u ovom vodiču za mentalno zdravlje u ovo vrijeme.
Kako si sam pomoći, detaljno je opisano pa se, primjerice, savjetuje kako doskočiti nesanici koja je učestala u vrijeme stresa, kako pravilno disati, opustiti se glazbom i drugim tehnikama opuštanja tijela i uma. No, da bi pojedinac išta od toga započeo primjenjivati, prvo mora prepoznati da ova stresna i neizvjesna vremena imaju utjecaj na njegovo mentalno zdravlje.
– Ako iz nevolje možemo baštiniti nešto dobro, onda se nadam da će ova situacija s koronakrizom donijeti spoznaju da se moramo brinuti o mentalnom zdravlju. Treba svrgnuti pozornost da kako se brinemo o tjelesnom tako moramo i o mentalnom jer bez mentalnog zdravlja nema ni tjelesnog. Nažalost, ovo su situacije kad nam se to zorno prikaže. Naše tijelo prepoznaje i pozitivan i negativan stres jednakom hormonskom reakcijom.
Razmišljati da je stres samo psihički poremećaj je nepoznavanje toga. Ogromna prevalencija poremećaja povezanih sa stresom, anksioznih, depresivnih, različitih vrsta ovisničkog ponašanja, poremećaja spavanja, sve to u duljem trajanju stvara podlogu za razvoj psihičkih, ali i tjelesnih bolesti. Kako ćemo reagirati na sve s koronom, što će biti za pola godine, godinu, dvije, ne samo kad se budemo suočavali s posljedicama nego kad se naš psihički aparat umori, jer on nije neiscrpan, ako nemamo neke strategije kojima prepoznajemo taj umor, onda neće biti dobro – objašnjava doc. prim. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
Bolnica je to u kojoj se održavaju i edukacije izvanbolničkih kadrova, donose strategije, no sve to treba, poručuje dr. Brečić, i operacionalizirati. Dugogodišnji ravnatelj Vrapča, pokojni prof. dr. sc. Vlado Jukić, kako kaže ravnateljica Brečić, bio je perjanica upravo u donošenju tolikih strategija i zakona te ova bolnica nastavlja tim putem i u ovoj krizi te vremenima koja slijede.
Da koronakriza, ali i potres utječu na mentalno zdravlje, prije svega je potrebno, dakle, prepoznati, a neke od preporuka kako si sam pomoći jesu, primjerice, poraditi na kvaliteti spavanja, doskočiti nesanici. Soba za spavanje i krevet trebaju biti ugodan prostor u kojem se ne čita, ne gleda TV i drugi ekrani niti se tamo telefonira. Savjetuje se i osmisliti ritual prije spavanja kojim će se prekinuti veza između dnevnih aktivnosti, onoga što izaziva stres, i trenutka kada se ide spavati.
– To može biti čitanje laganog štiva, topla kupka, metode relaksacije, duboko disanje. Važno je razviti pozitivnu povezanost između sobe za spavanje i spavanja – navodi se u preporukama. Nadalje, preporučuje se naučiti pravilno disati, a jedna od vježbi kako uopće znati diše li se iz trbuha jest da se legne na leđa, ruke položi ispod rebrenog luka pet do šest centimetara iznad pupka tako da se srednjaci dodiruju.
Ako se pri udahu ti prsti ne razdvoje, onda je disanje nepravilno. Također, opustiti um i tijelom može i glazba, ali ne bilo kakva pa se savjetuje opuštajuća glazba sporijeg ritma, tiša, harmonična i jednostavnije melodije. Kao primjeri su tu, uz ostalo, pojedine Mozartove skladbe. Ove temeljito opisane upute dostupne su i na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva, piše Večernji.
