Miljavac o 25. obljetnici ‘Oluje’: Vrijeme je da se počne stavljati točka na ono što se dogodilo

Foto: Ured PRH

Jubilarna proslava 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije “Oluja” za tri dana po mnogočemu će biti posebna!

O svim aspektima ovogodišnje proslave “Oluje” s predsjednikom Generalskog zbora Pavlom Miljevcem razgovarao je RTL-ov Petar Panjkota.

Osim što je okrugla, 25. obljetnica “Oluje” bit će posebna po tome što će se na obilježavanju u Kninu prvi put pojaviti i Boris Milošević kao predstavnik Srba u Hrvatskoj. A potkraj mjeseca potpredsjednik Vlade Tomo Medved će s predsjednikom Republike biti na komemoraciji ubijenim srpskim civilima u Gruborima. Doživljavate li i vi to kao civilizacijski iskorak i važnu gestu k okretanju zemlje budućnosti?

“To se trebalo dogoditi prije ili kasnije, moglo se dogoditi za 50 godina ili u idućih 30 godina, ali to je iskorak. Vjerujem u dobre namjere i potpredsjednika Miloševića. Isto tako, vrijeme je da se počne stavljati točka na ono što se dogodilo. U povijesti su ratovale moćne države pa su sada saveznice. Sigurno da ono što se dogodilo ne treba zaboraviti, ali život ide dalje, moramo živjeti. Konačno, Srbi u Hrvatskoj moraju shvatiti da je ovo njihova država, imaju i potpredsjednika. Spuštanje tenzija ide u korist svima. Ne bih povlačio paralelu između Grubora i same proslave ‘Oluje'”.

U Knin ide potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Njegova je baka, majka Borisova oca koji je bio hrvatski branitela, ubijena nakon “Oluje”, a ubojica je kasnije dobio pomilovanje predsjednika Tuđmana. S druge strane, u Grubore ide Tomo Medved koji je triput ranjen u ratu, a brat mu je poginuo u “Oluji”. Slažete se da je to snažan osobni čin njih obojice?

“Sigurno da jest. Obojica su doživjeli svoju tragediju. Njihov odabir i želja pokazuju da se stvari kreću s nule i idu u dobrom smjeru.”

Kako onda gledate na tvrdnje dijela oporbe da se odlaskom Tome Medveda u Grubore izjednačavaju “Oluja” i Grubori?

“Ne bih povlačio paralelu. Osim toga, ovo ovdje je proslava ‘Oluje’, jedne pobjedničke vojske, a Grubori su odavanje pijeteta prema žrtvama koje se nisu smjele dogoditi. A dogodilo se mjesec dana nakon ‘Oluje’, to nije imalo nikakav strateški cilj, ali u ratu se nažalost događaju takve stvari.”

Za zatvaranje tog poglavlja bilo bi dobro da i vlast u Srbiji prestane jednoznačno gledati na “Oluju” kao na etničko čišćenje Srba iz Hrvatske. Čuli smo Aleksandra Vučića da ne podržava prisutnost srpskih predstavnika u Kninu. Mislite li ipak da će dolazak Borisa Miloševića u Knin nešto promijeniti i u pristupu Srbije događajima iz ’95.?

“Mislim da neće. Njima još uvijek odgovara to ‘događanje’ u Hrvatskoj i time na neki način hrane dio svoje populacije. Iako smatram da ne misle svi Srbi tako.”

Hrvatski generalski zbor predložio je, a predsjednik Milanović prihvatio da se odlikuju postrojbe HVO-a koje su sudjelovale u “Oluji”. Pritom je zanimljivo da ste istu inicijativu preklani imali prema vašoj počasnoj članici, bivšoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, ali ona nije pristala jer se bojala reakcija iz BiH. Kako tumačite da je predsjednik Milanović u tom smislu odvažniji od svoje prethodnice?

“Potpisao sam oba prijedloga. Jer, morate znati da je u Generalskom zboru najveći broj generala koji su bili u ‘Oluji’ i ‘Bljesku’ pa smo mjerodavni da neke stvari pokrenemo. Sigurno da je to jedno priznanje i samom dijelu tih postrojbi, koje su bile u potpori operaciji pa se na taj način može smatrati da su pridonijele pobjedi. Kao što je Đuro Dečak dobio odlikovanje jer je bio u operaciji ‘Zid’. Nitko tad nije znao da Srbija neće reagirati i bili su u potpunoj obrambenoj operaciji. Ljudi to zaboravljaju i to treba podsjetiti. Da nije bilo cijele Hrvatske, da se nije cijela borila… Vezale su se snage.”

Kritike koje su se pojavljivale preklani, pojavljuju se i sada. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poziva predsjednika Milanovića da još jednom razmisli o dodjeljivanju odlikovanja Zlatanu Mili Jeliću koji će ga dobiti kao posljednji zapovjednik specijalne policije HVO-a, a ujedno je pravomoćno osuđen za ratne zločine na području Mostara 1993. godine.

“To ne dobivaju zapovjednici, dobivaju postrojbe. Ne on osobno. On ima pravomoćnu optužnicu, ali nije presuđen. Zatraženo je da se to prebaci u Hrvatsku, ali odbija se već nekoliko godina izručiti dokumentacija kojom bi bio osuđen. U Bosni su 2003. prihvatili statut haškog tribunala i tko god je bio u uniformi i prešao s hrvatske strane u BiH, može biti optužen za protjerivanje muslimanskog stanovništva, etničko čišćenje… Svoje sude po zakonima Jugoslavije, gdje nema zapovjedne odgovornosti.”

Predsjednik će dodijeliti odličja umirovljenim generalima, među njima Krstičeviću i Kotromanoviću. Kako to da se to događa tek ove godine? Ili se čekala 25. godišnjica?

“Za svaku se okruglu godišnjicu dodijeli malo više. Time se skreće pozornost na obljetnicu. Ima još zapovjednika koji će u idućem razdoblju biti odlikovani i s tim će završiti jer je to odličje jedno je od najviših u vojnoj hijerarhiji”, zaključio je Pavao Miljavac, piše RTL.

VIDEO Pogledajte novi američko-hrvatski dokumentarni film “Operacija Oluja”

Facebook Komentari