Bačić: Možda bi trebalo revalorizirati poziciju šefa države i uskladiti njegov izbor s političkom težinom

Pred Brankom Bačićem, šefom kluba zastupnika HDZ-a, težak je zadatak: mora osiguravati stabilnost tijesne većine od 76 ruku u Saboru, piše Novi list.

Upitan kako ocijenjuje novi saziv Sabora te što o čekuje, Bačić je u velikom intervjuu kazao:

– Očekujem da će 10. saziv Hrvatskoga sabora zasigurno biti ozbiljniji, prvenstveno iz razloga što se ovaj saziv suočava s povijesnom odgovornošću s obzirom na COVID-19 krizu. Mišljenja sam da takvu povećanu odgovornost treba imati svaki zastupnik bez obzira dolazi li iz vladajuće većine ili iz oporbe. Izbori su potvrdili da građani žele političku zrelost, odgovornost i sigurnost, da žele narodne zastupnike koji će se rukovoditi interesom države i glasom naroda, koji će u demokratskoj raspravi voditi računa da uvijek pobijedi demokratski interes i najbolji argument, a to je dobrobit svih građana Republike Hrvatske. Veliki broj kandidata koji su svoj politički rad temeljili samo na privlačenju medijske pažnje, a ne na konstruktivnim izlaganjima na ovim izborima nisu prepoznati kod birača što po meni govori i o sazrijevanju svih nas kao društva u cjelini. Već prve rasprave na konstituirajućoj sjednici pokazuju kako je značajan broj zastupnica i zastupnika umjesto na doskočice, igrokaze i populizam prije svega fokusiran na temu i sadržaj. Nadam se da me neće razuvjeriti u idućim mjesecima.

Među zastupnicima su se već iskristalizirali neki bučni kritičari poput para Raspudić iz Mosta, Karoline Vidović-Krišto, pa onda stranke Možemo i Katarine Peović te Dalije Orešković…. No Bačić smatra da ‘oštrina riječi i govora nije jamstvo za uspjeh’.

– Hejteri često znaju kod javnosti izazvati otpor jer samo kritiziraju, ne nude rješenja, a šire negativu. Kratkoročno i priskrbe pozornost, poneku naslovnicu i nazočnost u udarnim terminima nacionalnih TV kuća, ali u pravilu na tome i ostaje. Uvjeren sam da konstruktivan dijalog, pa i kritika, dugoročno puno bolje prolazi kod birača. To im je i moja poruka.

Suprotno očekivanjima, čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, ne predstavlja neku veću opasnost za HDZ. Je li u pitanju prešutni dogovor HDZ-a i Domovinskog?, glasilo je pitanje.

– Još u kampanji smo tvrdili kako ćemo se pri odabiru postizbornog koalicijskog partnera voditi programskom i svjetonazorskom bliskošću. Promišljali smo pri tome i na moguću suradnju s Domovinskim pokretom. No, u njihovoj kampanji, pored ponekih neprihvatljivih poruka, iščitavala se i želja za kadroviranjem u drugim političkim strankama. Takav scenarij dogodio se prije pet godina i završio u potpunoj političkoj destabilizaciji Hrvatske koja je završila prijevremenim parlamentarnim izborima. Šteta da se na tom primjeru nisu izvukle pouke. A pogotovo sada nije vrijeme za takve eksperimente. Stoga, pred Domovinskim pokretom vrijeme je stranačkog organiziranja, da ne kažem odrastanja i identitetskog pozicioniranja na desnom političkom spektru. A takav proces nije jednostavan, zahtjevan je to terenski i politički rad, dodatno otežan oporbenim statusom. Nema među nama nikakvog prešutnog dogovora, ali ima, vjerujem, i kod njih želje za uspjehom ove Vlade, jer njezin uspjeh u ovim izazovnim vremenima interes svih naših sugrađana. Na takvom programu, dobrodošla je potpora Domovinskog pokreta. Dakako, jasno, javno i transparentno objavljena! Za nju smo i mi otvoreni, i za razliku od njih, bez želje i potrebe za kadrovskim pospremanjem u njihovu dvorištu, kaže Bačić te dodaje da ako promijene retoriku, nema ništa protiv suradnje.

Vruća tema je, opet, i Zakon o pobačaju, a dio zastupnika inzistirat će i na pokretanju referenduma. Baćić kaže kako će donijeti Zakon o referendumu i njime jasno propisati što točno može biti referendumsko pitanje jer to ne može biti cijeli zakon.

– To mora biti jasno i kratko referendumsko pitanje. No, mislim da bi se i prije održavanja referenduma o nekoj temi trebao očitovati Ustavni sud o tome da li je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom RH. Što se pobačaja tiče, naš stav je tu jasan: život počinje začećem. Prema ocjeni Ustavnog suda postojeći zakon nije neustavan, ali je naložio da se donese novi Zakon, s obzirom na protek vremena od kada je postojeći zakon donesen. Pobačaj se sigurno ne bi zabranjivao, ali je potrebno sukladno odluci Ustavnog suda više pažnje posvetiti edukativno-preventivnim mjerama, uz možda nešto restriktivnije odredbe.

Bačić se potom osvrnuo i na predsjednika Zorana Milanovića te njegovo napuštanje obilježavanja u Okučanima nakon što je kao dio službenog protokola zamijećen i znak HOS-a.

– Službena zastava HOS-a znala je i ranije biti u mimohodu. Pa se nije dogodilo, de facto, ništa. Predsjednik Zoran Milanović bi se trebao izdignuti iznad takvih situacija. Ako bude dvije, pet ili deset takvih majica negdje u publici, to nije razlog za njegov odlazak. Jer time se vrijeđaju osjećaji svih nas koji smo sudjelovali u Domovinskom ratu, a pogotovo članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja, kazao je Bačić te dodao kako je on sâm bio dragovoljac u Stonu, na prvoj crti sa svojom minobacačkom satnijom.

Milanović je spominjao i članak 17. te poziciju Stožera Civilne zaštite te inzistira da sve odluke o ograničavanju ljudskih prava donosi Sabor, i to dvotrećinskom većinom.

– Ja ne mogu reći što će na kraju kazati Ustavni sud. Ali, što oni budu rekli, tako će na kraju biti. Što se predsjednika tiče imam za njega pitanje: zašto ne podnese podnesak Ustavnom sudu o tome? A i za oporbu: zašto u Sabor ne dođu s prijedlogom o aktiviranju članka 17. Ustava. Neka daju svoj prijedlog o kojem će se glasati. Da ga vidim, napismeno, u proceduri. Ajde neka ga napišu. A zašto neće – e to pitajte njih. Grintaju, a neće. Jer nemaju osnova. Naime, članak 17. Ustava podrazumijeva svojevrsno izvanredno stanje, pri čemu sve odluke o suspenziji prava i sloboda građana donosi Sabor dvotrećinskom većinom. Mi smo se umjesto toga odlučili za članak 16. Ustava koji kaže kako se te slobode i prava mogu suspendirati, ali zakonom. I ti zakoni su i doneseni – Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o Civilnoj zaštiti. Oni su tu, postoje. Sve je pokriveno zakonom.

Bačić kaže i kako se u članku 16. izrijekom govori o zaštiti zdravlja građana.

– Uz to, ako niste primijetili, na svakoj sjednici Vlade već mjesecima je prva točka izvješće o stanju s koronavirusom, to je zato jer Vlada sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nadzire rad Stožera. Dakle, zašto članak 16., a ne 17.? Jer u okolnostima širenja epidemije treba donositi u prvom redu brze, efikasne i promptne reakcije. Zamislite koliko bi trajalo dok bi Sabor, i to dvotrećinski, usuglašavanjem trebao donijeti odluku o tome koliko kumice na Trešnjevačkom placu moraju biti odvojena jedna od druge, ili da li zatvoriti samo jedno mjesto na Murteru ili cijeli otok, ili da li na svadbi u Ivankovu može biti 8 ili 76 uzvanika. Zar bi za to trebali sazivati Sabor da dvotrećinski odlučuje?!

Članak 17. za koji se Milanović zalaže na kraju govori i o njegovu supotpisu odluka. Bačić kaže da se to odnosi na situaciju u kojoj se, eventualno, Sabor ne bi mogao sastati te da ne bi špekulirao ima li predsjednik premalo ovlasti.

– Samo znam da je država najbolja kad se pokaže da funkcionira i u velikim krizama, a u takvim situacijama je od Starog Rima do danas egzekutiva donosila odluke, kaže Bačić.

Za kraj dodaje i kako bi možda trebalo razmisliti o načinu na koji se predsjednik bira. – Činjenica je da neposredno birani predsjednik ima ogroman izborni legitimitet, a relativno skromne ovlasti, ma kako se on zvao. Možda bi trebalo revalorizirati tu poziciju na način da se izbor predsjednika RH uskladi s njegovom političkom težinom, kaže Bačić za Novi list.

Facebook Komentari