VIDEO Ćorić: Ne cijenim Tomaševića, puno priča, malo radi; Podržavam da Hrvatska sa Slovenijom sudjeluje u izgradnji NE Krško 2

Tomislav Ćorić već je četiri godine ministar, a za to vrijeme promijenio je tri ministarstva. U novoj vladi Andreja Plenkovića zadužen je za megaministarstvo koje objedinjuje dosadašnje resore gospodarstva, poduzetništva i obrta te energetike i zaštite okoliša – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Kako će to funkcionirati? Kakve nas posljedice koronakrize očekuju najesen? Zašto Hrvatska još uvijek nije donijela Strategiju održivog razvoja? O tome Tomislav Ćorić govori u Pressingu.

Kako će megaministarstvo funkcionirati?

Uvjeren sam dobro, jer je i prošlo ministarstvo funkcioniralo dobro. Ideja je kod spajanja bilo da koncept održivog razvoja se kanalizira u jedno ministarstvo. Pretpostavka dobrog funkcioniranja nekog ministarstva je dobar tim, pa u oba dijela ovog novog ministarstva imamo dobar tim i vjerujem da ćemo u naredne četiri godine vidjeti rezultate tog rada. Nemamo sada smještajnih kapaciteta za objedinjavanje svih službi, pa će dio ljudi biti na Vukovarskoj, a dio u Zagreb Toweru.

Tomašević je rekao da ste najslabija karika u novoj vladi.

Ne cijenim Tomaševića posebno, mislim da je jedan o onih koji puno pričaju, a malo rade. Vjerujem da ćemo od njega imati puno rasprava bez sadržaja, ali očito postoji broj njegovih simpatizera.

Izvješće Lazarda o INA-i?

Doći će do kraja mjeseca, odnosno do kraja tjedna. Ukupna vrijednost ugovora, koja bi pretpostavljala da dođe do transakcije i nekih drugih momenata jeste devet milijuna eura, ali to nije još isplaćeno.

Je li floskula vraćanje INA-e u Hrvatsku?

To je floskula iz perspektive onih koji na INA- i idu ušićariti političke poene. To je bilo aktualno u kontekstu ugovora između INA-e i Janafa, ali u pogledu funkcioniranja INA-e kao kompanije to ne mora biti floskula. Mi ćemo ove godine biti u padu BDP-a od 9+ posto, no već iduće godine nam slijedi oporavak od oko 6 posto.

Zakon o privatizaciji INA- e je pisan prije gotovo 20 godina, stvari su u ekonomiji promijenjene, i INA koja dobro posluje je u interesu Hrvatske.

Slijedi li val otkaza na jesen?

Nevjerojatno je bitno za ekonomiju zemlje psihologija i očekivanja koja utječu na ekonomska kretanja. Mahom smo od dijela stručne javnosti i političke javnosti mogli čuti najavu ekonomske kataklizme na jesen. To su teze koje s jedne strane nemaju nikakvo uporište u rezultatima hrvatske ekonomije, a s druge strane produbljuju jaz i pad BDP-a. Jesen će biti izazovna, to nije sporno, i broj nezaposlenih će na jesen rasti. Imamo dva tipa ekonomskih mjera za spas gospodarstva koje sada funkcioniraju i učinit ćemo da smanjenje broja nezaposlenih produžimo. Jedne mjere su do kraja kolovoza, a druga do kraja godine. Analizirat će se stanje na tržištu, no na umu treba imati da je kriza pogodila Hrvatsku kao i cijeli svijet, a da smo mi izloženiji jer nam BDP je u velikom dijelu ovisan o turizmu. Ni na koji način ne treba projicirati da će jesen biti katastrofalna.

Koliko se država zadužila?

Projekcija je da će dio duga sa 73 narasti na 85 posto BDP-a, no kreditni rejting Hrvatske je održan, zaduživanje je zadnjih mjeseci ostvareno po rekordno niskim stopama, i ne treba sumnjati da će naša daljnja zaduženja biti uspješna. U cilju nam je očuvanje standarda ljudi, dug je sekundarna varijabla.

Nas možda čeka 22 milijarde iz EU fondova, za kakve projekte se dobiva novac iz fonda za oporavak?

9,5 milijardi eura za oporavak – dio dolazi ove godine, a najveći dio 2021. i 2022. Hrvatska je jasno dala do znanja da kao i većina europskih ekonomija želimo niskougljičnog gospodarstva.

Hrvatska je u prošloj omotnici dio novca dobila i za regionalni razvoj, a novac će se moći dobiti za sve projekte koji na neki način dižu konkurentnost gospodarstva. Od 97 posto ugovorenih projekata oko 36 posto je isplaćenih sredstava.

Hrvatska je za razdoblje 2014. – 2020. prva put ušla u europski financijsku perspektivu, te se Hrvatska u vrijeme programiranja ovog programa opredijelila kako će taj novac trošiti. Čitav je niz sektora tražio kapitalna ulaganja. Mi ćemo do 2023. godine imati povučenih gotovo 100 posto povučenih sredstava.

Kako je utjecala afera vjetroelektrane na vaš resor? Vi ste poništili rješenje Slavena Dobrovića u kojemu se za projekt vjetroelektrane Krš-Pađene nalagala glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu.

Afera s vjetroelektranama je bacila sjenu na brojne projekte koji funkcioniraju po sustavu poticaja i na puno toga što je učinjeno u području energetike. Rješenje je poništeno nakon konzultacija s DORH-om, rješenje je bilo tuženo na Upravnom sudu u Splitu, Ministarstvo je presudu dobilo.

Razgovarali ste s Miljenkom Bašićem, vlasnikom tvrtke.

Žao mi je što nemam tijek događaja po datumima. Ja sam u lipnju 2017. godine došao, on nas je posjetio tada i već tad aje pokrenuo postupak protiv Ministarstva.

Udruga Biom je rekla da ste skrivali neke podatke.

Ni u jednom trenutku nismo krili podatke. Ni u kojem slušaju Ministarstvo zaštite okoliša, ni jedna naša služba ne može nikome uskratiti pravi na pristup informacijama. Nemoguće je da se bilo koji projekt u Hrvatskoj gradi bez da je prošao proceduru.

U ovom projektu je određen vrlo strog monitoring projekta. Taj je projekt trebao biti realiziran po staroj tehnologiji koja je opasnija za okoliš nego nova.

EK je upozorila Hrvatsku da treba bolje voditi računa o staništima ptica.

Radi se o projektima starim 15-20 godina. Mi smo na te primjedbe odgovorili, zauzeli smo aktivnu poziciju. Koncept obnovljive energije iz vjetra je u dijelu javnosti stavljen pod sumnju. Mi smo zauzeli proaktivnu poziciju kroz podzakonske akte koij uključuju sustav tržišne premije. To nam daje mogućnost da odredimo gornju cijenu otkupa energije i uvjete po kojima određeni proizvođači mogu konkurirati.

Može li to donijeti nova radna mjesta?

Hrvatska danas u suncu i hidropotencijalu ima mogućnost razvijanja tehnologije. EU fondovi neće se dominantno usmjeravati u obnovljive izvore energije. Energetika je segment u kojem povećanjem domaće proizvodnje možemo pozitivno utjecati na gospodarski rast.

Zašto se ne grade hidroelektrane?

To je kreiralo jako negativne utjecaje na području ispod tih hidroelektrana, lokalna zajednica u hidroelektrane Lešće je to prijavljivala. 36 posto vode u Hrvatskijoj je pod zaštićenim područjem i takvi invazivni projekti koji remete standardno kretanje rijeke bi morali doći pod veću lupu i time su riskantniji za investitora. Otpor stanovništva prema offshore vjetroelektrana je ogroman.

Gdje je Hrvatska u Europskom zelenom planu?

Njegova je objava presedan, zaokret u ukupnoj politici razvoja Unije, ako razmišljamo u istom smjeru. Otvara prostor afirmaciji obnovljivim energijama, niskougljičnoj ekonomiji, nizu mogućnosti da se u Hrvatskoj neke stvari odrade prije nego kod drugih, jer smo manja zemlja. Zato je naša nova omotnica usmjerena u tom pogledu, na digitalizaciju društva.

Hrvatska nije provela paket otpadnih direktiva, prijete nam penali.

Neće biti penala, naša komunikacija o tome traje već godinama. Posljednjih smo godina postigli dobre rezultate, ali još je puno posla pred nama.

Što je s dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina, na koji je upozorio i saborski zastupnik Marin Miletić, te Kaštijun?

Rekao bih da je nadzor na Marišćini kontinuiran, a na Kaštijunu imamo sasvim korektnu situaciju. Oba su centra za gospodarenje otpadom u ingerenciji lokalne samouprave. Miletić je daleko od eksperta po tom pitanju.

A centar na Trgovskoj gori?

Hrvatska nije mogla pristati na uvjete koje nam je nudila Slovenija, a Hrvatska sada traži novu lokaciju. Takav projekt ima svoj hodogram, a mi sve činimo prema konzervativnom scenariju i određeni se pomaci događaju.

Slovenci su najavili novu nuklearnu elektranu Krško 2?

Blok 2 jeste u planu, slovenski ministri obavijestili su nas o tim namjerama, a mi ćemo sudjelovati u raspravi oko tog projekta. Ovakav se projekt realizira godinama i kao ministar ne bih imao ništa protiv stabilnog i velikog izvora napajanja električne energije. Bio bih protiv da se takva elektrana gradi na hrvatskom području. Hrvatska treba razmisliti da li osigurati energiju na taj način, podržao bih razgovore o tome da Hrvatska sa Slovenijom sudjeluje u izgradnji NE Krško 2.

Krško koje funkcionira od oko 1986. u posljednjim godinama funkcionira pod najvišim standardima, a tehnologija i sigurnosni standardi toliko su napredovali da vjerujem da neće doći ni do kakvih problema.

Što je s LNG terminalom na Krku?

LNG terminal u Omišlju je pri kraju, a s radon treba početi 01.01.2021. Ako iduće godine budu trendovi kakvi se najavljuju funkcioniranje LNG terminala mogla bi utjecati na korekciju cijene plina na dolje.

Meggle se zatvara, kako ćete privući investitore?

Taj se primjer pokušava uglazbiti u katastrofične najave dijela javnosti. Funkcioniranje ekonomije ima uspone i padove, a mi smo sada u fazi pada. Oni su preselili pogone u zemlje u kojima će dobiti veći profit. Hrvatska se često suočava s problemom koji se definira kao poslovna klima, ali mislim da je rješenje u tome poboljšanje u komunikaciji s poduzetnicima i u komunikaciji s javnosti.

Rekli ste da ćete se fokusirati na ekonomske odlikaše?

Neki od tih primjera su oni koji se šire, kvalitetno rade, a mi se bavimo spašavanjem poslovnih subjekata, resora koji ne kreiraju značajnu dobit. Mi imamo onih koji mogu parirati ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, u nekim smo sektorima deficitarni, ali u nekima smo doista jaki.

Objektivno sagledanje stvari i borba sa svakodnevnim problemima ono je što će, nadam se, karakterizirati moj mandat.

Facebook Komentari