Diljem Jadrana u tijeku je koordinirani inspekcijski nadzor kojim se želi utvrditi spremnost pružatelja usluga u turizmu za vrhunac turističke sezone. Turistički inspektori nadziru legalitet i ispunjavanje zakonskih obveza propisanih uvjetima za vrstu i kategoriju objekta, što podrazumijeva isticanje vrste i kategorije ugostiteljskog objekata, posebnog standarda i oznake kvalitete, radnog vremena, kućnog reda, cijena, normative. Osim njih na terenu su i sanitarni inspektori, piše Večernji.
“Sanitarni inspektori detaljno kontroliraju provedbu odluka Stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Poseban naglasak tijekom tih koordiniranih nadzora stavljen je na kontrolu zdravstvene ispravnosti bazenskih voda te sanitarno- tehničkih i higijenskih uvjeta bazenskih kupališta i tuševa, kao i koncentraciju rezidualnog klora u vodi za ljudsku potrošnju”, poručuje načelnica Sektora sanitarne inspekcije za zdravstvenu ekologiju Katica Boban za Glas Slavonije.
No, bilježi se veći broj pritužbi turista, i to domaćih, na iznajmljivače, turističke agencije i avionske kompanije. Primjerice, šokantnu priču priča Osječanka kojoj je iznajmljivač odbio iznajmiti apartman u Biogradu kada je rekla da je iz Osijeka, koji se posljednjih tjedana, bez ikakvog razloga, percipira kao žarište koronavirusa. Tu je i slučaj bračnog para, Ankice i Marinka Dobrović, koji su u siječnju uplatili putovanje u Crnu Goru.
Od putovanja su u konačnici odustali zbog straha od zaraze desetak dana prije polaska, no agencija im ne želi vratiti novac ili dati vaučer jer su, kažu, odustali prekasno, bez obzira na to što su to učinili na račun izvanrednih okolnosti. Također, nižu se i pritužbe građana na nemogućnost ostvarivanja povrata novca za avionske karte kupljene uoči COVID krize u Europi.
Savjetnica za potrošačka prava Dunja Maletić kaže da bi se turistička inspekcija trebala pozabaviti i ovim slučajevima. “Treba uzeti u obzir čl. 8. st. 5. Zakona o zaštiti potrošača prema kojemu trgovac može odbiti pružanje usluge samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja. Jesu li trenutne okolnosti izazvane pandemijom opravdan razlog za ovakvo postupanje, to treba ocijeniti nadležna, turistička inspekcija”, kaže Maletić.
“Velik broj potrošača obraća nam se u vezi s povratom novca za plaćene, a neiskorištene avionske karte. Zbog pandemije goleme ekonomske štete doživjele su i putničke agencije i zrakoplovne kompanije, ali i građani potrošači od kojih su mnogi ostali bez posla i prihoda. Svakako da bi trebala postojati intencija pomoći tim tvrtkama, ali ne iz džepova potrošača i ne na štetu njihovih potrošačkih prava koja jamči EU, jer za otkazana putovanja i letove građani imaju pravo na povrat novca.
Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija smatra da bi, kad je to moguće, potrošači trebali razmotriti hoće li prihvatiti vaučer koji mogu iskoristiti za neko buduće putovanje, ali da bi vaučeri trebali biti takvi da, ako nisu iskorišteni, ipak omogućavaju povrat uplaćenog iznosa. Pozitivan je primjer Danska čija je vlada osigurala zajmove organizatorima putovanja kako bi mogli ispuniti zahtjeve potrošača za povrat novca za otkazana putovanja”, kaže Maletić.
