Nakon potresa restauratore u Zagrebu čeka puno posla: Može li se i Hrvatskoj dogoditi dlakavi ‘Krist Majmun’

U Španjolskoj se nedavno opet kao veliki problem pokazao nedostatak zakonske regulative u vezi s restauracijama umjetnina. Rezultat najnovijeg amaterskog uratka mnoge je nasmijao, ali zapravo to i nije smiješno, a mnoge je to navelo i da se zapitaju kako po tom pitanju stoje stvari u drugim zemljama, posebno u Hrvatskoj i jesmo li se ikada suočili s nečim sličnim.

Nakon što je kopija poznate slike “Bezgrešno začeće” baroknog umjetnika Bartoloméa Estebana Murilla postala najnovije u nizu umjetničkih djela unakaženih u amaterskim pokušajima obnove, španjolski konzervatori su zatražili pooštravanje zakona koji reguliraju restauratorske radove.

Privatni kolekcionar, saznalo se prošloga mjeseca, u Valenciji je angažirao restauratora namještaja da ‘’očisti sliku’’, a ovaj je lice Djevice Marije u dva pokušaja prepravljanja uspio dovesti do neprepoznatljivosti, piše RTL.

Svećenik iz španjolskog gradića Borja angažirao je prije osam godina župljanku na restauraciji freske ‘’Ecce Homo’’ Eliasa Garcije Martineza iz 1930. godine, a ono što je učinila ‘’restauratorica’’ bez ikakvog iskustva, šokiralo je i stručnu i širu javnost – Isus je nakon njezinih intervencija nalikovao dlakavom majmunu, koji umjesto blaženog izraza lica ima veliku mrlju.

Eksperti za povijest umjetnosti i ljubitelji umjetnina u Španjolskoj, ali i diljem svijeta ostali su u šoku i nakon restauracije kipa svetog Jurja iz 16. stoljeća u Navarri za koju je svećenik iz tamošnje crkve odabrao lokalnog učitelja.

Potpuni debakl doživjela je i drvena skulptura Krista, Blažene Djevice Marije i svete Ane, koja se nalazi u kapelici u selu El Ranadoiru. Umjetnina iz 15. stoljeća, koja je izvorno bila neobojena, ‘’osvježena’’ je jarkim bojama u izvedbi amaterske umjetnice i župljanke, također uz blagoslov tamošnjeg svećenika.

Doduše, neke od ”novih izvedbi” u neka su mjesta privukle brojne turiste jer ljudi su jednostavno morali vlastitim očima vidjeti izmasakrirane umjetnine, ali bilo je i onih koji su smatrali da ”umjetnici i umjetnice” zaslužni za ‘’Majmuna Krista’’ i ostale uratke trebaju završiti u zatvoru zbog uništavanja kulturne baštine.

Struka, međutim, zaziva strožu regulaciju kako se slične stvari ne bi ponavljale u budućnosti.

Nije baš svima do smijeha

‘’To što se dogodilo u Španjolskoj nije smješno jer su uništena u više navrata vrijedna djela likovnih umjetnosti, vjerojatno djelomično nepovratno’’, upozorio je za RTL.hr Dragan Damjanović, pročelnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sličan, iako ne posve isti slučaj, u Hrvatskoj, prisjetio se, dogodio se kada su, zbog zaštite, s glavnog portala šibenske katedrale uklonjene izvorne skulpture, a umjesto njih su postavljene loše kopije’’.

Podsjetimo, katedrala svetog Jakova u Šibeniku je UNESCO-ov spomenik kulture, a kada su na portal katedrale 2013. bile postavljene autorske interpretacije skulptura, a ne faksimilske kopije bio je to skandal u javnosti koji je podijelio konzervatorsku struku ne samo u Šibeniku, već u cijeloj Hrvatskoj. Naposljetku je odlučeno da na glasovito remek-djelo gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji moraju biti vraćene originalne skulpture apostola.

U Hrvatskoj konzervatorsko – restauratorska djelatnost pripada u regulirane profesije i prema bazi reguliranih profesija koju je sastavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje u tu kategoriju se ubrajaju konzervator, konzervator – restaurator, konzervator tehničar, estaurator tehničar, viši konzervator tehničar i viši restaurator tehničar. Postoje i ovlaštene institucije i privatna poduzeća, a dozvole za rad, odnosno ovlaštenja, za konzervatorsku-restauratorsku djelatnost izdaje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

‘’Hrvatska ima velik broj konzervatora i restauratora, čiji broj u vremenima koja nisu izvanredna, kao ova postpotresna, vjerojatno jest dovoljno velik, no sada će sigurno nedostajati dio kadra. Problem je i što u Hrvatskoj izumiru brojni stari zanati koji su nužni pri konzervatorskim i restauratorskim radovima’’, upozorava Damjanović.

Smatra da je zakonska regulativa kod nas u osnovi dobra, no problem je, kao što to često biva, poštivanje zakona i učinkovitiji nadzor konzervatorsko-restauratorskih radova: ‘’Tu ima dosta samovolje, koja je dijelom produkt različitih mišljenja unutar struke. U zadnjih nekoliko desetljeća izveden je cijeli niz zahvata koji su po meni kontroverzni jer se išlo na rekonstruiranje pretpostavljenih izgleda ranijih faza građevina po principu starije i ljepše, kao u slučaju u ratu stradale crkve u Gori kod Petrinje’’.

Kad se gradi ‘još starije i ljepše’

Doduše, dio je to općih kretanja u zaštiti spomenika u Europi i regiji (u Mađarskoj i Srbiji) gdje se spomenike restaurira kako bi bili prilagođeniji zapravo na prvome mjestu turističkoj industriji.

‘’Kako je turistima teško prilagoditi građevine koje su sačuvane samo u ostacima iznova se grade ili velikim dijelom rekonstruiraju cijele crkve, tvrđave … Ponekad su takvi zahvati prihvatljivi jer se njima zaustavlja propadanje spomenika kulture, kao recimo u slučaju šibenske tvrđave svetog Mihovila, no ponekad se ne radi u pravome smislu o restauraciji već o izgradnji povijesnih luna parkova. Pri tome ne mislim toliko na rekonstrukciju njemačkih gradova uništenih u ratnim zbivanjima tijekom Drugog svjetskog rata koliko na politiku rekonstrukcije srednjovjekovnih gradova i crkava, za koje je jako teško reći kako su zapravo izgledali – zgodni su primjeri Diosgyor u Mađarskoj ili Golubac u Srbiji’’, navodi Damjanović.

Pred strukom u Zagrebu je puno zahtjevnih zahvata

S obzirom na potres koji je pogodio glavni grad Hrvatske, restauratore u Zagrebu, kaže, čeka puno posla: ‘’Ukoliko se doista sva pojedinačno zaštićena kulturna dobra budu obnavljala u skladu s prijedlogom zakona, a za vjerovati je da hoće, bit će izuzetno mnogo zahtjevnih zahvata zbog potrebe obnove arhitektonske plastike na pročeljima, izvornih dekorativnih elemenata na krovištima, dekoracije u unutrašnjosti zgrada, da ne govorimo o obnovi stradalih dijelova fundusa zagrebačkih muzeja – Muzeja za umjetnost i obrt, Arheološkog muzeja, Prirodoslovnog muzeja …’’, piše RTL.

Facebook Komentari