Kupcima nekretnina ostaje milijarda kuna već od 2021. godine?

Kao što su iz HDZ-a i obećali u svom izbornom programu, Plenkovićeva Vlada najavila je da će tijekom svog mandata ukinuti porez na promet nekretninama od kojega su prošle godine lokalne jedinice prikupile između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Promet nekretninama oporezuje se s 3 posto, a kako doznajemo, promjena zakona mogla bi se već na jesen naći u saborskoj proceduri. Još je otvoreno kad bi mogla stupiti na snagu.

Porez na promet nekretninama prihod je gradova i općina u kojima se nekretnine nalaze, a prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, lani je 111.000 različitih nekretnina u zemlji promijenilo vlasnika, prije svega zemljišta i građevina čija je vrijednost bila 40 milijardi kuna. Promet nekretninama dostigao je u godini uoči korone 10 posto godišnjeg BDP-a! Najviše novca – 16,6 milijardi kuna – uloženo je u kupnju stanova i apartmana, zatim su kupci 8,4 milijarde kuna uložili u građevinska zemljišta, 7,5 milijardi kuna u obiteljske kuće te samo 1,8 milijardi kuna u poljoprivredno zemljišta.

Prosječna cijena prodanog stana i apartmana kretala se oko 630.000 kuna. Prema podacima o naplati poreza na promet nekretninama, u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu vrijednost prodanih nekretnina smanjila se za četvrtinu! U Vladi nije moguće dobiti stopostotnu informaciju hoće li se 3 posto poreza na promet nekretninama ukinuti odmah od početka 2021. ili kasnije.

Neslužbeno, Vlada bi mogla predložiti promjenu zakona već u jesenskom paketu, kada će se ići na smanjenje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 i s 36 na 30 posto, ali primjena dijelakoji se odnosi na nekretnine ovisit će o tome kako će se razvijati situacija s koronom. Najava ukidanja poreza na promet nekretninama iznenadila je gradonačelnike i načelnike općina i gradova jer im je to, uz porez na dohodak i komunalnu naknadu, jedan od važnijih poreznih prihoda. Ne čudi stoga da su neki njihovi predstavnici u petak viđeni u Banskim dvorima.

Lokalne jedinice iduće bi godine mogle ostati bez dvije milijarde kuna potencijalnih prihoda od smanjenja stopa poreza na dohodak kao i bez nešto više od jedne milijarde kuna poreza na promet nekretninama. Najviše stanova i apartmana prodaje se u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru te bi ti gradovi bili i najveći gubitnici ukine li se transakcijski porez.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta. Ukidanje poreza na promet nekretninama neće pogodovati samo domaćim, već i stranim kupcima. Dubravko Ranilović, predstavnik nekretninskog biznisa, kaže da stranci kupuju svaku petu prodanu nekretninu u zemlji, odnosno stan, kuću ili apartman. Prijašnjih godina stranci su kupovali između pet i šest tisuća nekretnina, a u mnogim općinama u priobalju čine više od 90 posto kupaca.

Primjerice, prema podacima Porezne uprave, od 2013. do kraja 2018. Slovenci su kupili oko 10.000 nekretnina u Hrvatskoj, Nijemci oko 5000, Austrijanci oko 3000, Talijani oko 1600, Šveđani oko 1200, a Mađari oko 1000, na što su morali platiti 3 posto poreza na prijenos.

– Tamo gdje je udio stranaca koji kupuju nekretnine iznimno velik ta će mjera pogodovati njima – prokomentirala je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja hvali potez Vlade jer će povećati likvidnost tržišta nekretnina, smanjiti trošak seljenja i povećati mobilnost radne snage.

– Ako imate stan u Splitu, lakše ćete se preseliti u Zagreb ako znate da nećete platiti porez na promjenu vlasništva. To je fundamentalni ekonomski razlog zašto ukidanje tog poreza ima smisla, ali također bi bilo logično da idući korak bude uvođenje poreza na nekretninsko bogatstvo, što je politički teško provedivo i ne vjerujem da će se to sada dogoditi – prokomentirala je Maruška Vizek, uz opasku da će se taj porez morati uvesti kad država ostane bez novca, piše Večernji.

Facebook Komentari