Subvencije za kraći radni tjedan zatražene za samo 25.000 radnika

Nakon što je prekinuta masovna isplata državnih potpora za čuvanje radnih mjesta, Vlada je sa socijalnim partnerima dogovorila da će ubuduće odobravati samo subvencije za skraćivanje radnog vremena tvrtkama koje žele sačuvati zaposlene, ali nemaju dovoljno posla, piše Večernji.

Do jučerašnjeg dana potpore za kraći rad zatražilo je 270 malih, srednjih i velikih tvrtki s približno 12,5 tisuća zaposlenih te oko 5500 mikropoduzetnika koji zapošljavaju oko 12.000 radnika. Kad se zbroje zaposleni u mikro i većim tvrtkama, ukupno je to oko 25.000 zaposlenih, što je od četiri do šest puta manje nego što se očekivalo kad je mjera uvedena.

Podsjećamo, Vlada je sa sindikatima i poslodavcima procjenjivala da će potpore za kraći radni tjedan svakog mjeseca koristiti između 100.000 i 150.000 zaposlenih, za čije bi plaće do kraja ove godine država trebala osigurati nešto više od dvije milijarde kuna. Cijeli program financirat će se iz Europskog programa SURE putem kojega države članice mogu dobiti povoljne kreditne linije za spašavanje radnih mjesta.

Subvencije za kraći radni tjedan bile su dominantna mjera u Njemačkoj i Austriji od početka krize i u tim će se zemljama primjenjivati do kraja ove godine. Mi smo isprva krenuli s 3250, pa 4000 kuna potpore po radniku koje je tijekom prva tri mjeseca svaki mjesec primalo oko pola milijuna zaposlenih. Četvrtog mjeseca pomoć je sužena samo na tvrtke kojima je prihod pao više od 50 posto i takvih je bilo oko 23 tisuće sa 100.000 zaposlenih, dok su se od lipnja otvorile subvencije do 2000 kuna po radniku koji će raditi kraće.

Kod većih tvrtki prvi uvjet za potporu je pad prihoda veći od 20 posto (u industriji može i manje), a kod mikropoduzeća smanjenje mora biti veće od 50 posto. Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, navodi da je većina zahtjeva stigla iz prerađivačke industrije, njih 146, a obuhvaćaju 9503 radnika koji će raditi kraće. U industrijskim tvrtkama koje su zatražile skraćenje radnog tjedna ukupno je zaposleno 12.655 osoba te će njih tri četvrtine raditi kraće.

– Poslodavci najčešće predaju zahtjev za cjelokupno moguće trajanje potpore, tj. za razdoblje od šest mjeseci, ali uz mogućnost odustanka ako im skraćivanje u nekom periodu više ne bude potrebno – odgovaraju iz HZZ-a. – Vjerujemo da bi broj korisnika bio i veći, no iz potpora su izuzeti radnici koji rade na daljinu te je isključena mogućnost traženja potpore za pojedinu organizacijsku jedinicu koja zbog nedovoljno posla ima potrebu za skraćivanjem radnog vremena, iako ostali dijelovi poduzeća imaju popunjene kapacitete – kažu u HUP-u.

– To što je interes manji od očekivanog trebao bi biti dobar znak. Ako tvrtke ne traže potpore, to znači da imaju posla i nemaju potrebu za skraćivanjem radnog vremena – prokomentirao je sindikalac Željko Klaus, prvi čovjek snažnog sindikata EKN koji okuplja radnike iz kemijske industrije. – Mi smo dosad potpisali sporazum o skraćenju radnog vremena u pet poduzeća, od kojih su tri veća.

Zasad smo zadovoljni i nadam se da se njihov broj neće povećavati – ističe Klaus. Radni tjedan skraćuje mala tvrtka Inkerpor iz Zaprešića s pedesetak zaposlenih, kojoj ni prije korone nisu cvjetale ruže, ali i dvije velike tvrtke vezane uz automobilsku industriju Lipik Glas i AD Plastik, koje su ranije dobro poslovale, ali su zbog zastoja u prodaji automobila, a samim time i proizvodnji novih, ostale bez narudžbi. Na kraći radni tjedan odlučila se i Saponia Osijek te tvornica radijatora Lipovica. – Moram izraziti zadovoljstvo postupkom svih tvrtki koje su nam predočile planove te su sjele sa sindikatima i dogovorile se.

Nama je bitno da radnici znaju da im plaće neće biti smanjene ako rade kraće, ali isto tako nam je važno da se kraći radni tjedan pravilno rasporedi na sve. Ne bi bilo u redu da isti radnici rade cijelo vrijeme, dok drugi čekaju kod kuće i primaju istu plaću. Sve smo dobro iskomunicirali s upravom – kaže Klaus koji ističe da mnoge tvrtke iz kemijske industrije i dalje rade dobro te nemaju problema s narudžbama i isporukama.

– Kad stane kompletna autoindustrija ne može se za to kriviti ni radnika ni upravu. Nema tu muljanja, tko se odlučuje na skraćenje radnog tjedna mora dokazati da nema posla – dodaje Klaus. Kad je riječ o mikrotvrtkama do devetero zaposlenih, gotovo polovica zahtjeva stiglo je iz sektora trgovine (za 1800 radnika), ugostiteljstva i turizma (za 2267 radnika) te ostalih uslužnih djelatnosti (za 1744 radnika). To su uglavnom tvrtke s dvoje ili troje zaposlenih te će više od 90 posto osoba koje rade u njima biti uključene u model kraćeg radnog vremena.

Facebook Komentari