Planirajte što god možete, tako ćete predvidjeti probleme i smanjiti količinu stresa i brige

Covid-19 potpuno je poremetio planove većine ljudi za 2020. godinu i kako se pandemija početkom godine počela širiti činilo se gotovo nemogućim predvidjeti hoće li se nešto odviti onako kako smo zamislili. No, treba imati na umu da brojne studije pokazuju kako postoji snažna veza između nejasne budućnosti i anksioznosti te da je osjećaj neizvjesnosti na koji se mnogima teško naviknuti povezan s porastom depresije, prenose 24sata.

– Rekla bih da svi pomalo shvaćamo da je kontrola situacije, za koju smo i prije znali da je vrlo krhka, možda i krhkija nego što smo mislili – kaže Shevaun Neupert, profesorica psihologije na Državnom sveučilištu Sjeverna Karolina.

Prema studiji koju je profesorica nedavno provela, i u ovo vrijeme važno je nastaviti stvarati planove, čak i ako se ispostavi da su beskorisni. Na taj način zadržavamo pozitivan stav i sprječavamo da nas preplavi stres, budući da je planiranje dio naše prirode.

– Kao ljudi, jedina smo vrsta koja može razmišljati o budućnosti te jedina vrsta koja troši toliko snage mozga da bi predviđala unaprijed – kaže. Dodaje kako planiranje može spriječiti stres prije nego što se dogodi ‘proaktivno suočavanje’ sa situacijom.

– Planiranje sadrži komponente ponašanja i komponente razmišljanja. Jedan od primjera je ideja da uspostavite fond za hitne slučajeve. Dakle, razmišljajući o njemu radite plan – pojašnjava.

U svojoj studiji profesorica Neupert pratila je više od 200 sudionika tijekom devet dana, nadgledajući način na koji se nose sa svakodnevnim stresom. Oni koji se bave proaktivnim suočavanjem, što znači da je njihovo razmišljanje orijentirano prema budućnosti te su predviđali i pravili planove kako se nositi s potencijalnim teškoćama – bili su manje podložni stresu.

Studija je trajala tek nešto više od tjedan dana, no Neupert kaže da se njeni nalazi mogu primijeniti i na mnogo duža razdoblja stresa.

– Planiranje može biti moćan oblik proaktivnog suočavanja. Zakazivanje budućih događaja potvrda je da će postojati budućnost i da ćete kad ona stigne moći raditi ono što želite raditi – pojašnjava.

Neupert predlaže da odaberete stvari koje su povezane s posvećivanjem sebi, poput zakazivanja posjete frizure ili manikure. Kad imate datum pred sobom, to je nešto što pomaže da dočekate to vrijeme. No, koristi mogu postojati čak i ako nemate neki određeni datum za tako nešto.

Umjesto toga, naime, možete napraviti popis aktivnosti koje želite zakazati kad stvari postanu predvidljivije. Dovoljno je već i da si priznate što sve želite učiniti kad se stvari normaliziraju, očekivanje je samo po sebi umirujuće. Osim toga, pomaže ublažiti tjeskobu. Široko prihvaćeni model mentalne obrade pod nazivom ‘kognitivna teorija opterećenja’, koji je skovan u kasnim ’60-ima, pokazuje da je ljudski mozak sposoban za obradu ograničene količine informacija u trenutku. Kad neizvjesnost otežava izvršavanje stvari, sve te stvari možemo istovremeno imati u mislima.

– To su stvari koje nikada ne postaju ‘gotove’, samo povećavaju naše opterećenje kao neispunjeni ciljevi, kaže Neupert. Tu dolazi do izražaja ‘Zeigarnikov efekt’ – pojava koja je dobila ime po ruskom psihologu koji je o tome pisao u 20-im godinama prošlog stoljeća, koja se odnosi na našu tendenciju fiksiranja na ‘labave’ ciljeve, one za koje je upitno hoće li se ostvariti. Ona jača u trenutku kada se čini da ima mnogo više takvih ciljeva nego jamstava da će se oni ostvariti.

– Neispunjeni ciljevi uglavnom ostaju u glavama ljudi – kaže EJ Masicampo, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Wake Forest u Sjevernoj Karolini, koji je proučavao kako planiranje može ublažiti Zeigarnikov efekt.

– U prosjeku, kad tražite od ljudi da napišu sve svoje trenutne ciljeve i zadaće, postoji 15 različitih stvari o kojima ljudi razmišljaju i koje istražuju u bilo kojem trenutku. Mnogo se stvari događa u nesvjesnom – kaže.

Sve ove nerazriješene misli i ciljevi – dakle, sve od planiranja kupovine do pitanja hoće li se vaše planirano vjenčanje dogoditi – nagomilava se kao naše kognitivno opterećenje. To brzo može postati preveliko opterećenje, što pobuđuje tjeskobu i izaziva nametljive misli, pokazalo je Masicampovo istraživanje.

Postoje dva osnovna načina da se to riješi: Možete se odmah pobrinuti za tu stvar, ili napraviti određeni plan, kaže Masicampo. Zajedno s koautorom istraživanja utvrdio je da planiranje ostvarenja cilja ima isti smirujući učinak na opterećujuće misli kao i njegovo postizanje.

– Već i odlaganje je iznenađujuće učinkovito. Ako zaključite: Trenutno ne mogu učiniti ništa, pa ću pričekati do 1. kolovoza da se pobrinem oko toga’, to može pridonijeti tome da se umirite – kaže.

Drugim riječima, neizvjesnost je uznemirujuća, jer se osjećate nemoćno. Ali kad imamo plan – čak i potencijalno uzaludan, koji se možda i neće obistiniti – to pomaže očistiti naš um i organizirati naše misli. To se posebno odnosi na planiranje važnih ciljeva, poput vjenčanja, na primjer, kaže Neupert.

– Neki mogu osjećati da nema smisla razmišljanje tri mjeseca unaprijed, no ako možete, napravite plan za sutra. Ako ne ide odmah, probajte kasnije. Tjeskoba i depresija mogu biti vrlo neugodni, no već i ako isplanirate večeru, to može pridonijeti tome da se osjećate bolje – dodaje. Ističe kako je i njezina prijateljica vjenčanje planirano za lipanj odgodila za 2021. godinu i sada razmišlja o detaljima, iako ne zna hoće li ga opet morati odgoditi. No, zasad osjeća olakšanje, jer postoji plan i nešto čemu se može radovati, zaključuje psihologinja, a prenosi BBC.

Facebook Komentari