Postroženi uvjeti kreditiranja: Banka mu odbila dati kredit zbog uplate listića u kladionici

Banka mi je upravo odbila odobriti kredit uz objašnjenje da je firma u kojoj radim primila državnu pomoć zbog koronakrize – požalio se član Facebook grupe Udruge glas poduzetnika. Drugoj dvojici njihove su banke pronašle u prometu po tekućem računu online transakcije u sportskim kladionicama od nekoliko stotina kuna, koliko mjesečno maksimalno izdvoje u tu svrhu, i to je bio razlog za “košaricu“. Sva su trojica uredni klijenti, bez nedopuštenih prekoračenja i nepodmirenih obveza. Za sebe bi donedavno rekli – kreditno sposobni. Što se to događa s odobravanjem kredita? Žale se i građani i poduzetnici, a banke od početka pandemije redovito proziva i država. Pitali smo ih za ovakve slučajeve, ali i procjenu kreditne sposobnosti u situaciji moratorija na ovrhe u kojoj su gotovo svi računi odblokirani. Odgovori se mogu svesti na to da – klijente štite od njih samih, piše Valentina Wisesner u Večernjem listu.

RBA ne primjenjuje u svojim kreditnim pravilima posebna ograničenja kreditiranja klijentima zaposlenima u pravnim osobama koje su dobile pomoć države zbog pada prihoda u pandemiji koronavirusa, već nastoji općim kriterijima kreditne politike zaštititi potrošače od izlaganja povećanom riziku, kažu u toj banci u kojoj su od početka pandemije uveli strože mjere kod odobravanja novih kredita. Iz PBZ-a poopćeno poručuju da procjenjuju niz parametara na temelju kojih donose odluku o prihvatljivosti realizacije kredita, uzimajući u obzir novonastalu situaciju, tržišna kretanja i uvjete. Iz ove su dvije banke primjeri s početka teksta. U Erste banci ističu da pri obradi kreditnih zahtjeva i procjene kreditne sposobnosti građana u obzir oduvijek uzimaju i status njihova poslodavca, ali kod njih pomoć države koju je poslodavac primio u okolnostima pandemije nije eliminacijski kriterij za dobivanje novog kredita. Procjenjuju izglednost povrata i to je jedini kriterij prihvatljivosti financiranja. Na pitanje o kladioničarima odgovaraju da kriterije odobravanja načelno definiraju sukladno svim raspoloživim podacima o ponašanju klijenta, uključujući i vrste transakcija koje obavljaju. U razdoblju gospodarskog šoka i neizvjesnosti banke imaju iznimno važnu ulogu, stoga je neophodno uzeti u obzir sve financijske pokazatelje kako bi se dugoročno zaštitilo financijsko zdravlje klijenata te spriječio potencijalni porast neprihodujućih kredita – napominju te dodaju da je od početka pandemije primijećena smanjena potražnja građana za novim kreditima, a većina klijenata čiji su prihodi smanjeni zahtijeva odgodu plaćanja kreditnih obveza.

Banka trenutačno ne raspolaže podacima o klijentima koji koriste moratorij na ovrhu pa po potrebi traže i dodatnu dokumentaciju. Promjene u procjeni kreditne sposobnosti od početka pandemije odnose se na izuzeće eventualnih primanja od iznajmljivanja u turističke svrhe i djelomičnu korekciju maksimalnih iznosa kredita u pojedinim kategorijama, ovisno o rejtingu klijenata. Potvrđuju da su uvjeti kreditiranja pooštreni, što je, smatraju, neizbježno u ovakvoj vrsti krize te je u skladu s poslovnim politikama bankarskog sektora u Europskoj uniji. Tvrtkama će, poručuju, nastaviti osiguravati likvidnost uz podršku programa državnih jamstava, a u ovom se trenutku i poslovni klijenti teško odlučuju za nova kreditiranja bilo koje vrste te je većina zatražila moratorij postojećih kredita, restrukturiranje, odgodu poreznih obveza… Povećanju potražnju poduzeća očekuju nakon završetka turističke sezone i konkretnijih pokazatelja utjecaja pandemije na poslovanje. U Zabi također kažu da procjenjuju pojedinačnu situaciju svakog klijenta, no osim podsjećanja na mjere koje primjenjuju od nastanka epidemije, ne izjašnjavaju se o promjeni kriterija za odobravanje kredita. OTP se poziva na individualiziranu procjenu, koja uključuje i analizu transakcija po računu, uzimajući u obzir poslodavca klijenta. Vodeći se zahtjevima naših klijenata za mjere pomoći koje uključuju moratorij na postojeće kredite do šest mjeseci zbog smanjenja mjesečnih prihoda, a koji se često odnose upravo na različite dodatke na plaću, OTP banka je uvela privremene mjere temeljem kojih je iz procjene kreditne sposobnosti isključila dodatna primanja; bonuse, prihode od najma i turizma te dodatke na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično – kažu dodajući da tako štite i klijente i svoj kreditni portfelj od neplaniranih promjena materijalne situacije klijenta. Ipak, s normalizacijom uvjeta poslovanja, od 2. srpnja ublažili su te privremene mjere.

Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti poslovnih banaka na kraju svibnja iznosili su 272,3 milijarde kuna, a u odnosu na svibanj prošle godine porasli su 6,7% ili 17,2 milijarde kuna. Od ukupnog iznosa kredita, gotovo polovica je plasirana građanima, dok su krediti poduzećima na kraju svibnja iznosili 86,5 milijardi kuna, a središnjoj državi 42,9 milijardi kuna. Do 20. lipnja banke su od 60.858 zahtjeva za odgodu plaćanja građanima odobrile nešto manje od 80% zahtjeva, a odbile su 13%. Od tvrtki su zaprimile 16.112 zahtjeva za moratorije, odobrile gotovo 90 posto, a oko tri posto odbile. Ostalo je u obradi. Ukupan udio loših kredita stanovništvu iznosi 5,6 posto, a u HUB-u očekuju da će se pogoršavati, kao i za poduzeća kod kojih je trenutačno 12,9 posto, piše vecernji.hr.

Facebook Komentari