Svi kupuju hrvatsko: Porasla nam je prodaja zbog korone

Obitelj Grčević iz Gradeca Pokupskog kraj Pisarovine se više od 20 godina bavi proizvodnjom kozjeg sira, a prodaja im je bolja nego ikad – zbog društvenih mreža, pišu 24sata.

– Učlanili smo se u brojne grupe na Facebooku koje nude domaće proizvode i ljudi su nam se počeli javljati, preporučivati nas, i prodaja se povećala. Bolje nam je nego prije jer sad imamo veće tržište, a sireve šaljemo i na more. Do kupaca dolaze poštom, autobusom, preko kisoka.. Ma na sve moguće načine – pojašnjava Sanja Grčević koja kaže kako je online prodaja uzlaznom putanjom krenula kako se pojavila korona. Inače nisu svoje proizvode prodavali na tržnicama nego na kućnom pragu i dostavom.

Za vrijeme korone se masovno kupovalo i bila sam jako zadovoljna jer smo lani povećali stado pa smo imali i više proizvoda te sam mogla zadovoljiti potrebe tržišta.

Popuštanjem mjera izolacije i otvaranjem tržišta situacija je malo stagnirala, a i ljudi su pokupovali velike zalihe. Sad su to potrošili, pa je opet porasla prodaja. Inače poslujemo i s pojedinim trgovinama, tako da mogu reći da sam zadovoljna situacijom jer imamo više kanala za distribuciju proizvoda, govori Grčević.

– Supruga i ja već četiri godine imamo OPG koji se bavi proizvodnjom bobičastog voća. Proizvedemo u sezoni oko šest tona malina, borovnica i ribizla.

Mogu vam reći da nam je prodaja sad puno lakša i s njom nemamo problema – otvoreno priča Mario Djedović (36) iz Dugog Sela te priznaje kako vjeruje da će ove godine prodati sav urod, dok su lani imali dovoljno viška da naprave pekmeze i džemove.

Ističe kako je interes kupaca porastao od početka pandemije jer proizvode dostavljaju na kućni prag, a cijene nisu mijenjali.

– Ljudi su jako zadovoljni našim proizvodima i javljaju nam se s pozitivnim komentarima na Facebooku.

Nikad prije nije bio toliki interes, iako smo se oglašavali na društvenim mrežama i čak razmišljali o oglašavanju drugdje, no sad to nije potrebno. Nama prodaja traje samo šest tjedana, a zovu nas iz Zagreba i okolice.

– Dostavljamo na kućni prag i sve prodamo – nastavio je Mario koji kaže kako u tjedan dana imaju više od 100 narudžbi za isporuku. Supruga inače radi u Ministarstvu financija, on radi u tiskari i imaju dvoje djece pa im zarađeni novac dobro dođe. No ne žive samo od toga, kao što je to slučaj kod Igora Blažića (45) iz Zagreba. Za njega, kaže, online prodaja nije novost jer je odustao od prodaje na tržnici još prije tri godine.

– Proizvodim povrće i razlika između prodaje na tržnici i online je u tome što online nema bacanja robe ni povrata, a roba je uvijek svježa. Berem je tijekom jutra i odmah vozim ljudima do kuće. Na tržnici sam znao ostajati ondje čitav dan, a neprodana roba se bacala. Ovo mi je puno bolje – objasnio je on dodajući kako je ipak više prometa bilo tijekom samoizolacije i mjera zbog kojih su tržnice bile zatvorene.

– Tad se radilo punom parom, a ljudi si mi poruke s narudžbama znali slati i do dva u noći. Već su se bili pojavili i preprodavači koji su robu sa zelene tržnice prodavali kao domaću što me posebno smetalo, a kupci su morali dobro paziti – kazao je Igor koji je svoj OPG otvorio 2013. godine. Kaže kako uglavnom ima stalne kupce, no zahvaljujući društvenim mrežama na kojim se oglašava kao i pozitivnim preporuka, mreža novih kupaca stalno se širi.

– U koroni je bilo i do 100 upita na dan, a sad imam oko 30 dostava na tjedan što je ipak puno bolje. Teško se organizirati kad imate 100 poziva u danu, a ovako se sve stigne. Kako sam imao iskustvo, online prodaja me nije zbunila. Koristim uglavnom Facebook i neke platforme kao web shop i to mi je sasvim dovoljno – kaže Igor pojašnjavajući kako su principi vrlo jednostavni. Na Facebooku se učlani u grupu u kojoj se okupljaju kupci domaćih proizvoda, ondje svakog tjedna obnavlja objave i popis svježeg povrća koje je proizveo, a kupci se javljaju u inbox i naručuju.

I Miroslav Mihaljević (48) iz Konščice kraj Samobora započeo je s online prodajom meda još prije početka korone, a novonastala situacija ga je neočekivano gurnula isključivo u tom pravcu.

– Mi proizvodimo oko 15 tona meda na godinu i kod nas ništa ne propada jer je med proizvod koji vječno traje. No mogu reći da hvala Bogu što supruga ima posao, pa ne ovisimo samo o našoj prodaji. Naime, mi smo opskrbljivali velike hotele u Hrvatskoj poput Sheratona, Esplanade i Valamar Riviere, no s obzirom na koronu, prodaja je pala i sad iznosi manje od 10 posto lanjske prodaje u isto ovo vrijeme – pojašnjava Mihaljević čija obitelj se pčelarstvom bavi više od 60 godina, a sele pčele na destinacije od Iloka do Cresa.

– Proizvodimo 10 vrsta meda godišnje i matičnu mliječ i za našu obitelj je to zaista život. Nešto prije nego što je započela korona smo krenuli u prezentaciju prema krajnjem kupcu, pa smo čak uredili imanje i pripremili kušaonicu meda. Korona nas je pogurala da se okrenemo i online prodaji. Virtualne tržnice su odlične i za proizvođače besplatne uz veliki broj kupaca i mogućnost da predstavimo svoje proizvode onako kako želimo – istaknuo je.

U Zagorskim selima svi poznaju obitelj Grah, gdje tati Miljenku (55) pomažu supruga Mirjana i kćer Patricija (28) koja je zadužena za koordinaciju na društvenim mrežama.

– Mi se bavimo mesnim prerađevinama i suhomesnatim proizvodima. Uzgajamo svoje domaće svinje, koljemo ih u klaonici i onda prerađujemo meso u kobasice, bunceke, čvarke, salame i druge proizvode. Prije korone se prodavalo isključivo na tržnici i pojedini susjedi bi nam dolazili na prag, ali s koronom se sve promijenilo – objašnjavaju nam Miljenko i Patricija govoreći kako su se u tom periodu pripremali za Uskrs te su u hladnjači imali više od tonu mesa.

– Morali smo se okrenuti drugim načinima prodaje. Nikad do tad se nismo bavili internetom niti smo ga uzimali u obzir, a započeli smo jer su proizvođači na našem području pokrenuli virtualne tržnice na raznim platformama i zvali su nas da se priključimo – govori Patricija presretna što su uspjeli doprijeti do kupaca jer ne samo da su prodali meso iz hladnjače, nego su radili dodatne pošiljke kobasica. Naručivali su kupci iz susjedstva, ali i iz Zagreba, no snalaženje po gradu im je bio priličan problem.

– Imate navigaciju, ali kad u danu morate obići 12 adresa u dijelovima grada koje ne poznajete, nije baš jednostavno. Mi smo jedva čekali da se tržnice ponovo otvore i da se vratimo na svoj štand – iskreno je dodao Miljenko, dok Patricija ističe kako im je u hladnjači ostalo svega nekoliko salama. Ne vesele se povratku na internet i dodaju da im je draži neposredni kontakt s kupcima.

Facebook Komentari