Najviše Hrvatica lani je rodilo u 30-im godinama, a 43 rodilje nisu bile ni jednom na pregledu

U našoj zemlji se zadnjih nekoliko godina bilježi sve manji broj poroda u mlađim dobnim skupinama žena te porast broja poroda nakon tridesete godine života. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu kako se to može povezati s društvenim promjenama: produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

– Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje. Struktura poroda po dobi majke i trend rađanja su promijenjeni od 2016. g., s blagim porastom broja poroda kod majki u tridesetim i četrdesetim godinama te padom broja poroda u mlađim dobnim skupinama – pojasnili su.

‘Najveći udio poroda po dobi majke, 34 posto, zabilježen je u dobnoj skupini rodilja 30 do 34 godine. Slijede porodi majki u dobi 25 do 29 godina u udjelu od 27 posto, 19 posto poroda je zabilježeno kod majki u dobi 35 do 39 godina, a porodi u ostalim dobnim skupinama su u znatno manjim udjelima’, stoji u biltenu ‘Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine’ koji su objavili na svojoj internetskoj stranici.

Žene najčešće rađaju u dobi od 30 do 34 godine još od 2016. godine, dok su desetak godina prije toga porodi bili najučestaliji u dobi 25 do 29 godina. ‘Dobna skupina 25 do 29 godina je od 2016. godine druga po učestalosti poroda, a skupina 35 do 39 godina je treća po redoslijedu’. Bilježe i pad broja trudnica mlađih od 20 godina.

– Promjene vezane uz smanjenje broja djece majki u dobi ispod 20 godina bilježe i druge zemlje u našem okruženju, prema podacima dostavljenim za Eurostat. Istovremeno, udio živorođenih od majki u dobi ≥ 35 godina je u daljnjem porastu – napominju u HZJZ-u.

U Hrvatskoj se lani rodilo ukupno 36.635 djece, ali, nažalost, nisu sva preživjela.

– U 2019. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 35.985 poroda s ukupno 36.635 rođenih. Od 36.635 ukupno rođenih je 36.471 živorođeno dijete i 164 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 85 novorođenčadi. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 35.985 rodilja je bilo 179 strankinja odnosno 187 rođenih (183 živorođenih i 4 mrtvorođenih) sa stalnim prebivalištem u drugim državama – kažu u HZJZ-u.

Pojasnili su i moguće uzroke perinatalne smrtnosti (mrtvorođenje i smrt u prvih sedam dana života novorođenčeta). Napominju kako na to može utjecati niz isprepletenih okolnosti, od onih socijalne i gospodarske prirode do bioloških. Kažu kako se znaju susretati sa trudnicama koje prije poroda nisu bile ni na jednom pregledu. Ipak, većina trudnica je svjesna važnosti redovite kontrole kod liječnika.

– Smatra se da dobra antenatalna zaštita, koja podrazumijeva odgovarajući broj pregleda u trudnoći i kvalitetu pregleda, znatno može utjecati na tijek i ishod trudnoće. Prema dostupnim rodilišnim podacima o pregledima u trudnoći (35.903 ili 99,8 posto), zabilježene su svega 43 rodilje (0,1 posto) s potpuno nekontroliranom trudnoćom, a 1,1 posto rodilja je bilo pregledano 1 do 2 puta tijekom trudnoće (377 rodilja) – objasnili su u HZJZ-u.

– Najviše je rodilja, ukupno 70,3 posto, s optimalnom brojem pregleda u trudnoći i kontroliranom trudnoćom (9 pregleda u normalnoj trudnoći i više od 9 u trudnoćama s komplikacijama, a prema preporuci struke i Planu i programu mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Udio nepoznatog broja antenatalnih kontrola je 0,2 posto, što ukazuje na poboljšanje u dostavi ovih važnih pokazatelja za ocjenu kvalitete zdravstvene zaštite u trudnoći – dodali su.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo su se osvrnuli i na porast broja poroda carskim rezom, a taj trend nije u porastu samo u Hrvatskoj, već i u većini drugih zemalja. Lani je carskim rezom rodilo 25,3 posto žena, dok je taj postotak 2018. bio nešto manji – 24,4 posto.

– Jedan od potencijalnih uzroka porasta je i povećani oprez struke zbog sve učestalijih tužbi rodilja u slučajevima komplikacija u trudnoći i/ili porodu s nepovoljnim perinatalnim ishodom. Primjena carskog reza isključivo prema stručnim smjernicama i „vraćanje“ prirodnom spontanom porodu, ako drugačiji postupak nije neophodan, trebao bi biti jedan od pokazatelja kvalitete perinatalne zaštite u zdravstvenim ustanovama – objašnjavaju u HZJZ-u.

Očekivano je u 2019. godini zabilježeno najviše spontanih vaginalnih poroda (73,2 posto), a 1,4 posto njih dovršeno je vakuum ekstrakcijom. Bilo je 45 slučajeva (0,1 posto) asistiranih poroda zatkom te 8 dovršenih ručnom ekstrakcijom (< 0,1 posto). - Među 33.364 rodilje za koje je ovaj podatak poznat, kod 80,3 posto nisu zabilježeni raniji pobačaji i/ili prekidi trudnoće, kod 14,9 posto zabilježen je jedan pobačaj i/ili prekid trudnoće, kod 3,5 posto zabilježena su dva pobačaja i/ili prekida trudnoće, a u 1,3 posto rodilja zabilježen je veći broj. U odnosu na prethodne godine nema znatnih promjena u odnosu na raspodjelu broja ranijih pobačaja i /ili prekida trudnoća u rodilja - kažu, pišu 24sata.

Facebook Komentari