Marić odmah reže poreze, plaće će rasti od 100 do 800 kuna

Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za gospodarsku aktivnost u 2020. bit će veće od očekivanih pa je Europska komisija u svojim ljetnim prognozama objavila da očekuje oštriji pad u odnosu na ranija predviđanja, i to za gotovo 9 posto u europodručju te oko osam posto na razini EU.

Hrvatska je među četiri zemlje s očekivanim padom BDP-a u ovoj godini od blizu 11 posto. Italija, Španjolska, Hrvatska i Francuska mogu očekivati pad gospodarstva od 10,6 do 11,2 posto.

Brzi oporavak u obliku slova V, kako se ranije mislilo da će nakon oštrog pada uslijediti brzi uzlet, ne očekuje ni ministar financija Zdravko Marić, koji je jučer izjavio da bi se potpuni oporavak mogao preliti na 2022. godinu. Nova će Vlada, kaže Marić, odmah krenuti s dodatnim poreznim rasterećenjima, prije svega smanjenjem poreza na dobit i poreza na dohodak. Plaće se oporezuju s dvije stope, a izborni program HDZ-a predvidio je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto. Marić kaže da smanjenje stopa neće vezati uz početak iduće godine, već će s njime ići odmah te će se učinak tog poteza osjetiti na prvim plaćama nakon što Sabor prihvati zakonske promjene.

Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto, odnosno 5700 neto, plaća bi trebala porasti 100 kuna, a ljudima čija je mjesečna bruto plaća oko 15.000 kuna neto bi porastao oko 300 kuna, s 9700 na 10.000 kuna neto. Radnicima čija je bruto plaća 5000 kuna smanjenje tih poreznih stopa neće donijeti nikakvu povišicu jer oni ni sad ne plaćaju porez na dohodak.

Ministarske i plaće saborskih zastupnika spomenutim smanjenjem poreznih stopa trebale bi porasti 800 kuna. U lipnju je, kaže ministar financija, pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto. Naplata PDV-a se popravlja, ali od početka godine porezni prihodi pali su ukupno između 13 i 15 posto.

Objašnjavajući zašto je Komisija danas pesimističnija nego što je bila na proljeće, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo, kaže da su gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže od očekivanja.

Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, Komisija navodi da je uoči epidemije gospodarstvo bilo u boljem položaju nego na početku svjetske financijske krize 2008. Međutim, BDP je u prvom tromjesečju pao 1,2% u odnosu na prethodno razdoblje zbog niže domaće i vanjske potražnje te se očekuje da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti još izraženiji. “Tekući i novi projekti koji se financiraju iz fondova EU i mjere potpore likvidnosti za poduzeća trebali bi olakšati oporavak ulaganja. Očekuje se da će hrvatski turistički sektor, koji čini većinu izvoza usluga, ostati slab tijekom 2020. i da će se postupno oporavljati tek u 2021. zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima. Općenito se očekuje sporiji oporavak izvoza, među ostalim i zbog pogoršanja globalnih izgleda te nesigurnosti u području globalne trgovine”, navela je Komisija u ljetnim prognozama.

Gleda li se opća slika na razini EU, prvi podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda za nama. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama. Najmanji pad očekuje Poljsku – oko 4 posto, skandinavske ekonomije izgubit će oko 5 posto, Njemačka oko 6, a Slovenija oko 7 posto. – Opseg i trajanje pandemije te eventualno potrebnih budućih mjera ograničenja kretanja u osnovi su nepoznati. U prognozi se pretpostavlja da će se ublažavanje mjera ograničenja kretanja nastaviti i da neće biti „drugog vala” infekcija. Znatan je rizik da bi negativne posljedice za tržište rada mogle biti dugoročnije nego što se očekivalo te da bi se teškoće s likvidnošću mnogih poduzeća mogle pretvoriti u probleme sa solventnošću, piše Večernji list.

Facebook Komentari