Čular: Dio Domovinskog pokreta je principijelna desnica, dijelu je to poslovni potez

Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti objasnio je naličje Škorinog pokreta, dobrim dijelom kao članova HDZ-a s ekstremne desnice, koji su godinama slijedili stranku, a sad su se ujedinili s vrlo različitim motivima, piše N1.

Čular je rekao da je taj dio članova, koji su u nekom trenutku bili u HDZ-u, u toj stranci u pravilu bili “bez prava glasa”.

“Sve dok im ga nije dao Karamarko”, rekao je.

Drugi dio te heterogene skupine, rekao je, čini desnica koja je u Hrvatskoj oduvijek imala problem ujedinjavanja.

“Bila su mnoštva sitnih stranaka na istoj paradigmi, ali nije dolazilo do ujedinjavanja. Samo je HSP uspijevao to pretvoriti u mandate. Sad se po prvi put došlo do nekakvog kišobrana koji je ujedinio stranke desnice. Motivi za sudjelovanje u izborima su različiti. Imate tamo vrlo principijelne desničare, kojima je bitna govornica u Saboru za izlaganje svojih ideja. A imate i onih kojima su ovi izbori više kao poslovni potez”, objasnio je.

Govoreći o Domovinskom pokretu, na red je došlo i ono oko čega se već tjednima Hrvatska spori je li riječ o “izbornoj prevari”, primjerice situacija da u 10. izbornoj jedinici nastupi Ruža Tomašić, hrvatska europarlamentarka, zbog čega je jasno da u Sabor neće ona, pa umjesto nje ode Marko Milanović Litre, njen kolega iz Hrvatske konzervativne stranke, koji je na izborima dobio 19 preferencijalnih glasova.

“Ovaj Sabor neće biti ništa manje fragmentiran nego raniji, bez obzira na ograničeni broj lista koje su ušle u parlament”, rekao je i konstatirao da nije riječ samo o Domovinskom pokretu, nego su i Restart i Možemo!, pa i mala liberalna koalicija, čak i HDZ imali više ili manje kandidata sa strane.

Što se tiče Restart koalicije, prije svega SDP-a, rekao je da je problem nastao puno ranije.

“Nakon izbora 2016. i odlaska gospodina Milanovića, ostao je stranka u praznom prostoru, i u kadrovskom i organizacijskom smislu”, rekao je, a SDP nije proveo nikakvo prestrukturiranje, kamoli raspravu i zaključak što je budućnost te stranke.

“Dolaskom Bernardića, nekim vrlo površnim intervencijama mislili su da su riješili problem. Potom je slijedila pobjeda predsjednika Milanovića na predsjedničkim izborima. To je zavaralo i njih i sve ostale”, nastavio je.

Podsjetio je da su glasači SDP-a već 2015. i 2016. imali velike probleme s time da glas i ovaj put daju toj stranci. Dogodili su se potom izbori za Europski parlament, vrlo sretno osvojena četiri mjesta i u SDP-u su dobili savršeno pogrešan dojam o svojoj uspješnosti i popularnosti kod birača.

“Nema tko nije uzeo glasove SDP-u, uključujući i apstinenciju”, rekao je Čular za ove izbore, piše N1.

Facebook Komentari