Imao erekciju četiri sata sa 62 godine kao posljedicu korone, stvorio mu se krvni ugrušak

Iako bi se neki mogli šaliti sa slučajem 62-godišnjeg muškarca koji boluje od COVID-19, a nedavno se javio u bolnicu u okolici Pariza zbog erekcije koja je kod njega trajala oko četiri sata, stvari nisu za šalu. Naime, prijapizam je neugodna, često vrlo bolna erekcija, koju definiraju i kao ‘produljenu erekciju’, a zasad se ne povezuje s COVID-om 19, odnosno nije uvršten u moguće simptome korona virusa.

No, francuski liječnici tvrde da se može naći poveznica, te da znanstvenici i liječnici koji se bave oboljelima od COVID-a to moraju uzeti u obzir kako bi se ubuduće spriječile komplikacije kod pacijenata.

Tim liječnika iz Centra Hospitalier de Versailles u Le Chesnayu koji su se bavili ovim pacijentom – a to su dr. Myriam Lamamri, dr. Ala Chebbi, dr. Jordan Mamane, dr. Sofia Abbad, dr. Milena Munuzzolini, dr. Florence Sarfati i dr. Stéphane Legriel – opisali su kako se muškarac prvi puta javio liječniku zbog vrućice, suhog kašlja, proljeva te zbog toga što se osjećao loše.

Inače je djelovao dobrog zdravlja. Liječnik mu je propisao antibiotike, no dva dana kasnije muškarac je počeo imati problema s kratkoćom daha. Na kraju su mu zatajili respiratorni organi i morali su ga primiti u bolnicu i staviti na kisik. I njegov krvni tlak u to je vrijeme bio jako nizak, pa je intravenozno primao tekućinu i lijekove za održavanje odgovarajućeg krvnog tlaka.

Istodobno, CT njegovih pluća pokazao je nešto što su liječnici opisali kao ‘ludi obrazac pločica’. To ukazuje na loš nalaz, što se potvrdilo i u ovom slučaju: Uzorak tekućine u plućima upućivao je na akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV2), odnosno COVID-19.

– Fizički pregled pacijenta pokazao je da je prije toga postojao i neprepoznati prijapizam – stoji u Izvješću o stanju pacijenta, što u osnovi znači da nitko kod pacijenta nije primijetio erekciju prije samog fizičkog pregleda. Naravno, kad čovjek ima problema s disanjem, penis nije prva stvar na koju će liječnici obratiti pažnju – osim ako ne uoče da ste s njime radili nešto neobično, od čega vam je mogao stati dah. No, tako zapravo uopće nije jasno koliko je prije fizičkog pregleda već trajala erekcija kod pacijenta.

Liječnici su najprije pokušali staviti obloge od leda na njegov penis, ali to nije ‘oborilo problem’. Kad su zaključili da ta situacija traje već četiri sata, promijenili su plan: Uzeli su uzorak krvi iz krvne žile u njegovom penisu za testiranje. Sreća u nesreći bila je da je pacijent već bio sediran, zbog stavljanja na aparate za kisik.

Uzorak krvi pokazao je da postoje krvni ugrušci te visoki udio ugljičnog dioksida, uz nisku razinu kisika. što je znak ishemijskog prijapizma. Kod ishemijskog prijapizma podrazumijeva se da krv ne može napustiti penis, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, jer može doći do oštećenja tkiva penisa.

Liječnici su ubrizgali lijek etilefrin u njegov penis. To je lijek koji može potaknuti simpatičke živce u tom području, što može dovesti do opuštanja krvnih žila. To se na kraju i dogodilo.

Pacijent je dobio i 40 miligrama sredstva za razrjeđivanje krvi, enoksaparina, i to dva puta dnevno, kako bi se spriječilo daljnje stvaranje ugrušaka. Srećom, nakon 14 dana, liječnici su ga uspjeli skinuti i s aparata za održavanje funkcije disanja, pa je njegov oporavak mogao započeti.

Kako pacijent do tada nije imao problema s ugrušcima u krvi, niti je bio u rizičnoj skupini, liječnici su se zapitali zašto je razvio taj problem baš povezano s Covid-19. No, nema nejasnoća: I do sada su istraživanja pokazala da se infekcija korona virusom može povezati s krvnim ugrušcima. Na taj fenomen ukazali su znanstvenici još u travnju, na temelju prvih izvješća o oboljelima kad se pisalo da Covid-19 može rezultirati u krvnim ugrušcima iz tri razloga.

Jedan od njih je hiperviskoznost krvi, što podrazumijeva da ona postaje gušća, pa sve teže neometano teče. Kad imunološki sustav reagira na virus, to može dovesti do porasta broja bijelih krvnih zrnaca i kemikalija u krvi i zbog toga jednostavno postaje gušća, objašnjavaju znanstvenici.

Drugi uzrok je hiperkoagulabilnost. Naime, kemikalije proizvedene reakcijom imunološkog sustava mogu olakšati stvaranje ugruška u krvi. I treći mogući uzrok je endotelna disfunkcija. Endotel je sloj stanica koji oblaže unutrašnjost krvnih žila, koje mogu oštetiti kemikalije koje su proizvod imunološke reakcije. Takva oštećenja mogu također dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.

Dakle, postoji šansa da je Covid-19 doveo do prijapizma kod spomenutog pacijenta i zapravo se može reći da je izvještaj francuskih liječnika ukazao na još jednu moguću komplikaciju infekcije korona virusom, piše Forbes.

Zaključak liječnika objavljen u digitalnom izdanju American Journal of Emergency Medicine stoji:

Klinička i laboratorijska prezentacija našeg pacijenta snažno povezuje prijapizam sa infekcijom SARS-CoV-2. Ovu medicinsku hitnost trebali bi prepoznati zdravstveni profesionalci i tretirati je odmah kako bi se spriječile kronične komplikacije.

No, to ne bi trebao biti razlog da se prijapizam uvrsti u listu simptoma povezanih sa COVID-om i ubuduće tretira kao očekivana posljedica infekcije korona virusom, kaže dr. Igor Grubišić, specijalist urologije iz Poliklinike Grubišić.

– Kod oboljelih od COVID-a utvrđen je povećani rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, no taj je ugrušak mogao završiti bilo gdje, u bilo kojem drugom dijelu tijela, tako da doista ne bi imalo smisla zbog jednog slučaja prijapizam povezivati s COVID-om – kaže dr. Grubišić.

Dodaje kako je pitanje kada je kod pacijenta došlo do problema. Naime, moguće je da je već nekoliko dana prije dolaska u bolnicu ležao kod kuće zbog vrućice i lošeg općeg stanja, što također povećava rizik od stvaranja ugrušaka, no isti je taj ugrušak, putujući kroz krvne žile, mogao završiti i u nekom drugom dijelu tijela, dodaje.

– Dakle, rekao bih ipak da je u pitanju slučajnost – dodaje urolog te ističe da je, kad je u pitanju liječenje ugrušaka u tom osjetljivom dijelu tijela, obično prvi korak da se pokuša s interventnom radioterapijom, ili lijekovima koji djeluju kao otapalo na ugruške.

– Postoji i mogućnost kirurške metode, no kako je riječ o vrlo tankim krvnim žilama, takve su operacije vrlo složene, pa je uvijek bolje ako se rezultati postignu s prve dvije metode, kao u ovom slučaju – zaključuje dr. Grubišić, pišu 24sata.

Facebook Komentari