O koronavirusu, kućnim ljubimcima i komarcima – što znamo dosad

Montaža: HRT

Od ožujka traje veliko, značajno i opsežno istraživanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Od početka pandemije započeto je s uvođenjem metoda dijagnostike Covida i istovremeno s prikupljanjem uzoraka od kućnih ljubimaca, životinja koji su u bliskom kontaktu s ljudima.

– U početku, s obzirom na mnoge nepoznanice, nismo smo odmah počeli s istraživanjem životinja, nego je ideja bila da osposobimo laboratorij da budemo na raspolaganju za dijagnostiku bolesti kod ljudi, pojasnio je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska prof.dr.sc. Ljubo Barbić, voditelj virološkog laboratorija Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Više od 800 životinja čine uzorak na kojemu je rađeno istraživanje. Ta je brojka sada već dovoljno reprezentativna da bi se moglo ići s preliminarnim rezultatima, kaže Barbić.

– Ono što je najvažnije, čak i kod onih s kliničkom slikom, pa i iz pojedinih kućanstava gdje su bili oboljeli od Covida, nije dokazano prisustvo virusa, međutim serološkim pretraživanjem nekoliko kućnih ljubimaca je bilo pozitivno. Znači da su bila dokazana protutijela kao kontakt s virusom, ali u značajno manjoj količini nego u oboljelih ljudi, što u prilog ide osnovnoj tezi, a to je da kućni ljubimci zasigurno nisu značajni u širenju ove epidemije po svim dosadašnjim spoznajama, poručuje Barbić.

Na pitanje mogu li kućni ljubimci uginuti od koronavirusa, kaže:

– U Hrvatskoj nismo potvrdili niti kliničko oboljenje od virusa, a uginuća su u svjetskim medijima potvrđivana u nekoliko slučajeva na farmama nerčeva u Nizozemskoj. S obzirom na to da je u Hrvatskoj zabranjeno držanje krznaša u intenzivnom uzgoju, mi takav problem srećom nemamo, rekao je dodavši da mačke i psi nisu u riziku ni oboljenja ni uginuća, niti su značajan čimbenik u prijenosu uzročnika.

Komentirao je i mogu li komarci prenijeti koronavirus.

– Kratko rečeno, ne. Koronavirus kao takav ne pripada skupini virusa koje bi prenosili komarci. Po pitanju Covida od njih ne moramo strahovati, rekao je.

Veterinarski fakultetu Zagrebu od samog je početka pandemije na raspolaganju i za dijagnostiku kod ljudi.

– Dijagnostičke metode su gotovo iste. S obzirom na dosadašnju suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo na drugim bolestima, primjerice zapadnog Nila, mi smo od početka surađivali i zajednički razvijali metode, rekao je.

Serološko istraživanje na životinjama dio je većeg projekta, gdje je bilo planirano pretražiti 10-ak tisuća ljudi i njihove kućne ljubimce i životinje koje drže.

– Uz to, nadali smo se da će biti financirano kroz namjenske projekte, za istraživanje Covida u Hrvatskoj, ali nažalost bez obzira na veliki broj institucija i vanjskih konzultanata, projekt je na tom natječaju ocijenjen kao preambiciozan, tako da ćemo sredstva izgleda morati tražiti u Europi na međunarodnim natječajima. Bez obzira na to, sigurno ćemo nastaviti raditi ovo što radimo, rekao je.

Facebook Komentari