Berlin: Hrvatska je bila snalažljiva i uporna

Njemačka je jučer od Hrvatske preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, a u vrhu njemačke vlade u Berlinu, gdje su za nekolicinu bruxelleskih dopisnika, uključujući i Večernjakova, organizirali virtualne susrete s najvažnijim dužnosnicima, osjeća se stav da su ulozi veliki – da o odlukama koje se donose ove godine ovisi sudbina Europe, piše Večernji list.

U Berlinu se, kao i u Bruxellesui drugim glavnim gradovima Unije, mogu čuti pohvale Hrvatskoj zbog entuzijazma, snalažljivosti i upornosti u tome da svoje predsjedanje organizira u izvanrednim okolnostima izbijanja globalne pandemije koronavirusa. Nijemci će postupno, ovisno o razvoju epidemiološke situacije, početi organizirati fizičke sastanke u Vijeću EU, pa i na ministarskoj razini, koje je Hrvatska od kraja ožujka morala prebacivati u videokonferencije na daljinu.

Ali i Nijemci priznaju da će, poučeni dobrom praksom uvedenom tijekom hrvatskog predsjedanja, velik broj sastanaka svejedno organizirati u formi videokonferencije, iako to tako nisu planirali prije pojave novog koronavirusa. Na početku njemačkog predsjedanja osjeća se bitno veći interes, i stranih medija i političkih aktera, nego za ijedno drugo predsjedanje, ali to je očekivano i na to je upozoravao još Jean-Claude Juncker prije nekoliko godina, kad je kritizirao europarlamentarce zato što ih se jako malo odazvalo raspravi s malteškim premijerom, čija je zemlja tada predsjedala: “…da je tu Merkel”, rekao je tada Juncker, “dvorana bi bila puna”. Kancelarka s 15-godišnjim stažem na toj funkciji svjesna je da i zemlja koju predstavlja i njezina politička karijera mogu donijeti prevagu i da mogu povući cijeli EU u nekom novom smjeru, kao što se sada pokušava dogovoriti s prijedlogom “NExt Generation EU”, Europske unije nove generacije.

No u Berlinu naglašavaju da će Njemačka kao predsjedateljica Vijećem EU biti uspješna samo onoliko koliko su je sve druge države članice i Europski parlament spremni slijediti u postizanju kompromisa u onome što se očekuje da će biti najteži proračunski pregovori u povijesti EU. Prvi fizički summit 27 premijera i predsjednika nakon početka epidemije koronavirusa sazvan je za 17. srpnja u Bruxellesu.

Slogan našeg predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u posljednjih sto godina, kazao je u intervjuu za Hinupremijer Andrej Plenković, sažimajući dojmove predsjedanja.

– Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili “digitalno predsjedanje” – istaknuo je. Najvećim postignućem ocijenio je činjenicu da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima.

– Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bilisu Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i „uredan“ Brexit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU i Ujedinjenog Kraljevstva – dodao je Plenković.

Premijer očekuje što skoriji dogovor o Planu oporavka EU i novom Višegodišnjem financijskom okviru. – Iz ta dva izvora u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos dvostruko je veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju. Usmjerit ćemo ga, među ostalim, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća – zaključio je Plenković.

Facebook Komentari