Hrvati u Austriju bez radnih dozvola, no posla više nema ni za domaće

Od 1. srpnja hrvatski građani mogu se zapošljavati u Austriji bez radne dozvole. Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu. Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru. Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država. Širenje virusa u pojedinim dijelovima Njemačke otkrilo je da strani radnici koji se zapošljavaju na njemačkim farmama i u klaonicama žive u lošim uvjetima. Ta je zemlja privremeno odgodila otvaranje tržišta radnicima s Balkana.

Prema domaćim službenim izvorima, iz Hrvatske se posljednjih sedam godina iselilo 229 tisuća građana, i to najviše u Njemačku, dok neslužbeni spominju brojku od 350 tisuća. Takav trend doveo je i do manjka radne snage pa je ove godine Hrvatska trebala zaposliti gotovo 80 tisuća stranih radnika, najviše u turizmu i građevini – oko 65 tisuća. Dosad je iskorištena tek svaka deseta odobrena kvota za nove strane radnike, i to desetak tisuća u građevinskom sektoru i oko pet tisuća u turizmu. Od ostalih sektora iskače metaloprerađivačka industrija s približno 650 zaposlenih stranaca, promet sa 600-tinjak vozača, poljoprivreda s 450, trgovina s 300-tinjak, dok je u ostalim sektorima broj zaposlenih stranaca dvoznamenkast.

Uoči korone, unutar Europske unije najviše radnika stizalo je iz Rumunjske, Poljske, Italije, Portugala i Bugarske, kojima su Njemačka i Velika Britanija bile najčešći cilj. Prema godišnjem izvještaju EU o mobilnosti radne snage iz 2019. godine, u EU je 2018. bilo 13 milijuna osoba radne dobi (20-64 godine) koje su došle iz drugih članica, među kojima se njih pet milijuna preselilo u razdoblju kraćem od pet godina, a oko milijun u razdoblju kraćem od dvije godine. Mladi do 35 godina najmobilniji su dio stanovništva, piše Večernji list.

Facebook Komentari