Ivan Đikić: Preporučio bih članovima Stožera da se fokusiraju na struku

“Situacija nije kritična, ali je ozbiljna. Broj zaraženih blizak je onome u ožujku”, rekao je Ivan Đikić u Novom danu odgovarajući na pitanje kako možemo znati smiruje li se situacija ili ne, pogotovo jer slušamo oprečne poruke:

“Sumnjam da je porast broja zaraženih bio očekivan. G. Capak je priznao da su bili iznenađeni. Zato moramo slati pozitivne i točne informacije, ne umanjivati opasnost, ali ne plašiti građane. Diskusija zadnjih dana koju je pokrenuo ministar Beroš, da je virus oslabio, maknuta je s rasporeda, došlo je do slaganja znanstvenika i to je dobra poruka javnosti – ne smijemo se bojati, ali virus je s nama i dalje je opasan. Ako ćemo se pravilno ponašati, možemo kontrolirati njegovo širenje, ali ne znamo što će se dogoditi najesen.”

Đikić smatra da je važno imati kvalitetan turizam kao i to da možemo osigurati da sezona prođe bez velikih ispada, prenosi N1.

“Osobno ću doći na more u Dalmaciju na četiri tjedna, dovest ću i prijatelje iz Münchena. No, moramo imati mjere, osigurati kvalitetan odmor ljudima i maknuti nepotrebne partijanske stvari koje plaše mnoge ljude. Ako se može, neka se testira puno više ljudi, pogotovo na ulasku u Hrvatsku. Kad bismo nasumično testirali ljude, 10-15% svih koji ulaze, dobili bismo prilično precizan broj onoga što se događa. Ako je među turistima oko 1% zaraženih, to je preko 3.500 ljudi, a to je veći broj nego sad kompletno testiranih. Zato je potreban oprez, potrebno je ulagati u kvalitetne turiste, a ne samo u brojeve”, istaknuo je Đikić.

Izlazak na izbore ne smatra posebno opasnom situacijom. Ako će se birači pridržavati propisanih mjera, ne bi trebalo biti problema i oni bi trebali obaviti svoju građansku dužnost, kaže hrvatski znanstvenik.

Ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu poruke stručnjaka uglavnom su: Moramo naučiti živjeti s virusom. Đikić pojašnjava da to znači da ćemo s njim morati naučiti živjeti kao primjerice s gripom.

“Dosta možemo naučiti od Azije. Te zemlje su puno bolje naučile živjeti da sve funkcionira, najbolji primjer je Južna Koreja. Ako bi primijenili te mjere, više testirali, da građani mogu normalno živjeti, a istovremeno razumjeti i imati konzistentne poruke od Stožera, mogli bismo živjeti s tim i ne bi bilo toliko straha i medijski krivih poruka.”

Nisu se sve zemlje jednako nosile s krizom, a u nekim su državama građani otvoreno optuživali vlast da ne sluša struku. Đikić Angelu Merkel navodi kao najbolji primjer političara koji razumije znanost, sluša i šalje prave poruke javnosti.

“Ima puno primjera velikih zemalja kao SAD i Brazil gdje je suprotna situacija, politika se uključila. Ako netko nosi masku, to je znak političke obojenosti. Ovaj virus ne poznaje političke stranke i boje zastave. Važna je točna i konkretna informiranost, vjerujem da su građani naučili da je važnije vjeroavti stručnjacima nego vodećem predsjedniku zemlje. Političke opcije koje će nametati svoje političke interese, građani će ih kazniti jer će shvatiti da idu kontra znnastvenih podataka i kontra zdravlja građana”, smatra Đikić.

Komentirajući prepucavanja u javnom prostoru, posebno političara, ali i struke i političara, Đikić je rekao da je takva komunikacija destruktivna:

“Ti napadi su destruktivni. Svatko može kritizirati drugu osobu, to je destruktivno. Prvenstveno jer je u svijetu znanosti interdisciplinarnost izuzetno važna, ja kao znanstvenik mogu pomoći i u istraživanju koronavirusa. Preporučio bih u Hrvatskoj pogotovo članovima Stožera da se fokusiraju na struku, maknu od političkih konotacija jer oni s tim najviše gube. Hrvatskoj javnosti bi želio da shvate da se treba pridržavati mjera, to se ne treba suzbijati, ali mišljenja ljudi uvijek mogu dati. Ako netko želi u samoizolaciju, a može zbog posla, zašto ne, i Merkel je vlastitom voljom otišla u samoizolaciju. Čini mi se da je to više politička rasprava.”

Unatoč brojnim istraživanjama cjepiva od kojih se neka nalaze u fazi kliničkih testiranja na ljudima, Đikić ipak smatra da ćemo vjerojatno tek na proljeće imati konkretnije odgovore.

Također, obješnjavajući imunitet krda rekao je da je potrebno 60-70% zaraze u populaciji da bismo postigli određeni kolektivni imunitet. Kaže da je to s ovim virusom u dogledno vrijeme nemoguće, posebno jer neka istraživanja pokazuju da neki, koji su preboljeli Covid-19, ne zadržavaju imunitet s protutijelima predugo, tek dva mjeseca.

“Švedska je pokazala da je to znanstveno neopravdano i neostvarivo. Dok nema cjepiva, ne možemo prolaziti kroz te eksperimente jer imunitet krda danas nije opravdan”, dodao je Đikić.

Govoreći o mogućem drugom valu najesen, upozorio je da treba biti svjestan da će nakon otvaranja granica virus itekako biti prisutan, a zbog drugih bolesti koje se uobičajeno javljaju najesen poput gripe, posljedice bi mogle biti teže:

“Najveća opasnost je da dopustimo velik prodor virusa u našu populaciju koji će tinjati tijekom ljeta. Nećemo imati puno teško zaraženih bolesnika, ali to ne znači da virus ne ostaje u populaciji. Problem je kad dođu druge respiratorne zaraze, gripa itd., onda možemo imati puno opasnije situacije, ne samo u širenju nego i u ozbiljnosti bolesti. Zato obrazovanjem i mjerama trebamo podučiti na moguće opasnosti. Ne plašiti građane, ali i ne govoriti da imamo normalno ljeto. Zemlje koje će tu imati dobar balans, bolje će proći. Imamo već tri lijeka, na tome se još radi, uz cjepiva i pravilne mjere proći ćemo blaže od loših predviđanja.”

Facebook Komentari