Prva izborna jedinica
U središtu Zagreba velik je pad popularnosti dviju najvećih političkih opcija i potpuna marginalizacija stranke Milana Bandića u gradu kojim upravlja. To pokazuje usporedba rezultata našeg HRejtinga s rezultatima prošlih izbora.
Tako lista SDP-ove koalicije s Davorom Bernardićem na čelu dobiva 29,2%. A to je 10% manje nego prije četiri godine, kada je bila predvođena Zoranom Milanovićem. Još je veći pad liste kojoj je 2016., kao i danas, na čelu Andrej Plenković – 12%, pa koalicija HDZ-HSLS u anketi ima 19,7%.
Treći izbor je Škorina koalicija (10,4%) koju u Zagrebu predvodi Zlatko Hasanbegović. Nadomak mu je Tomislav Tomašević, prvi na listi stranaka na platformi Možemo (9,1%) u 1. izbornoj jedinici.
S Marijom Selak Raspudić, Most s 6,3% prelazi izborni prag, od kojega je Dalija Orešković, koja u Zagrebu predvodi savez oko Stranke s imenom i prezimenom s 3,9% daleko, ali je d’Hondtova metoda preračunavanja ipak ostavlja u igri za mandat, za razliku od stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koja jedva da prelazi 2% (ima 2,2%).
Neodlučnih birača u Zagrebu je 11,3%, tako da bi njihovim uključivanjem u izborni proces, podjela mandata mogla izgledati drukčije nego sada.
A sad 12 takozvanih fiksnih ili sigurnih mandata dijele Restart koji uzima 5, HDZ 4, Škorina koalicija 2 i savez na platformi Možemo 1. Za dva preostala, rubna mandata, na koje statistička pogreška od 4% ima utjecaj, bore se četiri liste. Najbliže su im prema anketi, Restart i Most.
Pretvaranje glasova u mandate u 10 izbornih jedinica
Prije brojeva još jednom podsjetnik: anketa nije prikaz izbornih rezultata nego je prikaz raspoloženja birača u trenutku kad se provodila. A ovo prvo veliko istraživanje po izbornim jedinicama provedeno je na kraju predkampanje i samom početku službene kampanje, čiji tijek i te kako može utjecati na konačni ishod. Pogotovo kad je broj neodlučnih birača i dalje velik i kad se u jeku kampanje pojave situacije poput ovog ponovnog širenja koronavirusa. Zato bi upravo zadnjih pet dana kampanje moglo presuditi kome će pripasti trenutačno 15 rubnih mandata, mandata na koje statistička pogreška ankete od 4% ima utjecaj.
Kad se uzmu u obzir ta statistička pogreška i d’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate, dolazi se do čak 35 lista koje imaju šansu uzeti rubne mandate.
Projekcija budućeg saziva Hrvatskog sabora
Zato prvo prikaz rasporeda 125 saborskih mjesta koja su prema HRejtingu fiksna ili sigurna. Najviše bi ih zauzeli Restart 52 i HDZ 51. Stranke okupljene oko Miroslava Škore imale bi 17 zastupnika. Most bi imao 3 sigurna, savez na platformi Možemo jednoga. Kao i koalicija oko Živog zida, preciznije Stipe Petrina.
Kada bismo ovih 15 rubnih mandata pribrojili listama koje ih prema anketi imaju najviše šanse osvojiti, kako bi izgledala podjela mjesta u Hrvatskom saboru
U tom bi slučaju podjela svih 140 mandata u 10 izbornih jedinica, dakle bez 11. i 12. u kojima se biraju tri predstavnika takozvane dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina, izgledala ovako: koalicija predvođena SDP-om 60 zastupnika, HDZ-ova 54. Koalicija oko Škorinog Domovinskog pokreta 18, a Most 5. Dva zastupnika imao bi savez na platformi Možemo, a 140. bi bio primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina.
Napominjemo, ovo nije bio rezultat izbora, nego raspoloženje 6000 ispitanika između 14. i 22. lipnja, donosi HRT.
