Osobe s invaliditetom: Čine 12 posto populacije, a mogli bi ostati bez predstavnika u Saboru

„Osobe s invaliditetom čine 12 posto stanovništva, one nisu manjina, i da od tih 12 posto njih 3 do 4 posto izađe na izbore vjerojatno bi promijenili sliku pogleda na osobe s invaliditetom. Ne da mi se gledati kako se omalovažava i kako se gleda ono malo invalida koji hoće postati dio društva. Ne želim biti izoliran od društva, želim postati dio društva. Želimo doprinositi društvu, obrazovati se, raditi i pokazati da smo jednaki kao i svi drugi, da nema nikakve razlike“, kaže Hrvoje Antonio Belamarić, novinar i vanjski suradnik na HRT-u koji izlazi na izbore na listi političke platforme Možemo! na 8. mjestu u prvoj izbornoj jedinici.

U Hrvatskoj živi preko 511.000 osoba s invaliditetom i prema službenim statistikama iz svibnja prošle godine čine oko 12,4% ukupnog stanovništva. Na parlamentarne izbore 5. srpnja izlazi 2.669 kandidata za Sabor, a među svima njima nema ni 10 osoba s invaliditetom.

Na izbore u invalidskim kolicima izlazi i Ljubica Lukačić iz HDZ-a koja je već iskusna saborska zastupnica. No, ona je na 7. mjestu u prvoj izbornoj jedinici što znači da, ako HDZ ne pobijedi na izborima i ne formira vladu što bi moglo značiti pomicanje na listi, šanse za ulazak u Sabor su joj slabe.

Vesna Škulić iz SDP-a je također osoba s invaliditetom, a iza sebe već ima dva saborska mandata. Ona je 13. na listi u sedmoj izbornoj jedinici. Ako ne skupi preferencijalne glasove koji će biti deset posto od ukupnog broja glasova koji je dobila lista, nema šanse ući u Sabor. A kako je u kolicima voditi personaliziranu kampanju, nije se ni pitalo.

Stipo Mlinarić je vukovarski branitelj koji je nakon pada Vukovara završio u srpskim logorima. Na izbore ide na listi Škorinog Domovinskog pokreta i to na 8. mjestu u četvrtoj izbornoj jedinici. I Mlinarić je osoba s invaliditetom, no za razliku od ostalih, on je u statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida.

„Želim se zalagati za nemoćne, tražiti da se izjednače prava civilnih invalida s invalidima Domovinskog rata jer smatram da je pravedan zakon o HRVI, a o civilnim invalidima nije. Te zakone treba izjednačiti“, kaže Mlinarić.

Naime, za osobu koja nema vlastiti prihod, iznos mjesečne invalidnine iznosi svega 1.500 kuna. Za branitelje su ti iznosi višestruko veći, a vojni invalidi imaju i niz drugih prava.

Osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu nailaze na niz prepreka, osjećaju se kao manjina gurnuta na rub društva i egzistencije. Stoga su teško primile i svibanjsku odluku Vlade o preusmjeravanju 450 milijuna kuna iz Fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom COVID-a 19.

„To je u javnosti krivo komunicirano. To su sredstva koja poslodavci uplaćuju u Fond jer nisu ispunili zakonsku obvezu zapošljavanja invalida ili zamjensku kvotu. Ta su sredstva strogo namjenska i koriste se za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom“, kaže Lukačić iz HDZ-a i tumači da se time zapravo pomoglo osobama s invaliditetom jer se potencijalne poslodavce ostavilo na životu.

Belamarić to ne vidi tako. Kaže da je Vlada ovim potezom poslala poruku kako ne želi da osobe s invaliditetom rade, nego da budu socijalni slučajevi.

„Želim ući u Sabor s programom koji znači adekvatno obrazovanje osoba s invaliditetom, adekvatno zapošljavanje, te socijalizaciju osoba s invaliditetom. To znači da osoba s invaliditetom ne mora živjeti u Zagrebu da bi dobila posao, da može živjeti u Splitu, u Rijeci, Osijeku, Vinkovcima, ali mora imati pravo izbora, dobiti posao“, kaže Belamarić.

Vesna Škulić ističe podatak po kojem 70 posto osoba s invaliditetom ima srednju stručnu spremu ili nižu, a tek je mali postotak visokoobrazovanih. „Ako nemamo kvalitetno obrazovane ljude, ne možemo biti konkurentni na tržištu rada. U korona krizi su sredstva iz Fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba invaliditetom mogla biti preusmjerena za njihove potrebe“, kaže Škulić i ističe potrebu za asistentima. „Mi smo prepušteni sami sebi i članovima naše obitelji. Puno ljudi živi samo, na rubu siromaštva ili ispod granice siromaštva. Sredstva iz Fonda trebala su se utrošiti na njih jer smo ostali bez podrške“, kaže Škulić.

Nitko od naših sugovornika ne doživljava se jednakopravnim članom društva. Belamarić ističe da nisu jednakopravni ni po Ustavu, ni po zakonima, a segregacija je svakodnevna. Veliki je problem što se ne mogu primjereno obrazovati jer su programi stari preko 30 godina.

Lukačić kaže da osobe s invaliditetom nikada nisu jednakopravni članovi društva, ali inzistira na tome da je Vlada Andreja Plenkovića učinila jako puno za invalide, piše Jutarnji list.

Facebook Komentari