Američki predsjednik Donald Trump ima problema! Prema posljednjem ispitivanju javnog mišljenja, njegov protukandidat za predsjednika na izborima u studenome Joe Biden čak je za 14 postotnih poena popularniji od njega. CNN je objavio anketu prema kojoj bi za Bidena, bivšeg potpredsjednika pod Barackom Obamom, glasalo 55 posto ispitanika, a za Trumpa 41 posto.
Prije mjesec dana, razlika je bila samo pet postotnih poena (51:46) te je ovo istraživanje posljednji u nizu aduta u rukavu kritičara predsjednika koji smatraju da Trump nije dobro komunicirao s javnošću tijekom prosvjeda protiv policijske brutalnosti koje je potaknula smrt Georgea Floyda u Minneapolisu potkraj svibnja. O Trumpu, isto tako, pozitivno mišljenje ima samo 38 posto ispitanika, a negativno 57 posto. Unatoč vrlo radikalnim politikama nekih Trumpovih političkih protivnika, poput inicijative gradskog vijeća Minneapolisa za ukidanje policije, američki lider nije uspio uvjeriti dovoljan broj centrističkih ispitanika da bi on bio bolji izbor za predsjednika tijekom ove krize od Bidena.
Američki predsjednik kritiziran je da dolijeva ulje na vatru porukama na Twitteru (poput prijetnje pucanjem na nasilne prosvjednike i pljačkaše), a i njegov je bivši ministar obrane Jim Mattis rekao da je Trump prvi predsjednik “koji aktivno pokušava podijeliti naciju”. Reakcija Trumpa na CNN-ovu anketu dokazuje da će se takva retorika iz Bijele kuće nastaviti. “CNN-ove ankete jednako su lažne kao i izvještavanje te kuće. Jednake brojeve, i gore, imao sam protiv pokvarene Hillary (Clinton, nap. a.).
Demokrati bi uništili Ameriku”, napisao je Trump na Twitteru. Posljednja rečenica pokazuje da će jedna od glavnih taktika političke borbe Trumpa protiv Bidena biti naglašavanje radikalizma dijela demokrata. “Luda ljevica potpuno je preuzela Demokratsku stranku”, na Twitteru je jučer napisao republikanski senator Ted Cruz.
Slučaj iz Minneapolisa, gdje je nakon prosvjeda zbog ubojstva Floyda gradsko vijeće pokrenulo proces rasformiranja policije i njezina zamjenjivanja novim “modelom javne sigurnosti” koji bi u javnoj raspravi trebali oblikovati sami građani, i dalje ne silazi s naslovnica konzervativnih medija. A pravu salvu ismijavanja izazvala je čelnica gradskog vijeća Lisa Bender koju je novinarka CNN-a pitala koga bi netko trebao pozvati ako mu kriminalac provali u kuću usred noći, ako ne policiju.
– Znam, to čujem od svojih susjeda. I to pitam sama sebe, a to je zbog privilegiranosti. Jer za one za koje sustav radi, mislim da moraju stati korak natrag i zamisliti da već žive u stvarnosti u kojoj zvanje policije čini više štete nego koristi – rekla je Bender. Novinar Fox Newsa Tucker Carlson ovako je opisao njezin odgovor: – Halo, policija, naoružani ljudi provalili su mi u kuću. – Šuti, rasistu! I poklope slušalicu.
Sam Biden rekao je da se ne slaže s akcijom “Uskratite sredstva policiji” (“Defund the police”), službenim zahtjevom pokreta Black Lives Matter koji govori da policija u Americi radi više štete nego koristi te da joj treba smanjiti sredstva za rad te je preusmjeriti u smanjivanje siromaštva. Jučer je održan i pogreb Georgea Floyda u Houstonu, gdje je rođen i živio do selidbe u Minneapolis, nakon pet dana komemoriranja u nekoliko američkih gradova.
U ponedjeljak se policajac optužen za ubojstvo Floyda, Derek Chauvin pojavio pred sucem, koji mu je odredio visinu jamčevine od 1,25 milijuna dolara. Posebno su američku javnost zgranuli nasrtaji automobilom na prosvjednike protiv policijske brutalnosti u više gradova. U državi Virginiji na prosvjednike je nasrnuo 36-godišnji lider tamošnjeg Ku-Klux-Klana koji je zatim uhićen. U međuvremenu, CNN i Washington Post objavili su više analiza o brutalnosti američke policije. CNN je izračunao da u Americi umre 12 ljudi koje policija uhiti na sto tisuća uhićenih, u Australiji njih pet, a u UK dvoje.
Američka policija ubije oko 31 osobu na 10 milijuna stanovnika, a u Njemačkoj policija ubije jednu, u Australiji tri, u Švedskoj šest, a u UK manje od jedne osobe. Dakle, američka policija, relativno gledajući, ubije puno više ljudi nego sve policije spomenutih zemalja zajedno.
No, analitičari naglašavaju da je biti policajac u SAD-u mnogo teže zbog naoružanosti stanovništva. Oko 50 policajaca bude ubijeno svake godine na poslu. Američka se javnost pita kako reformirati policiju. Demokratska je stranka prekjučer predložila reformu koja bi olakšala kažnjavanje policajaca (što zagovara velik dio analitičara), zabranila bi neke metode poput gušenja te bi se uspostavio registar policijskih nasilnika.
Isti je dan objavljena i studija profesora s Harvarda Tanaye Devi i Rolanda Fryera koji su proučavali kako istrage same policije utječu na smanjenje kriminala, odnosno hoće li u nekom gradu kritizirana policijska uprava, koju se samu istražuje, bolje raditi svoj posao i pridonijeti smanjenju kriminala u zajednici. Devi i Fryer dokazali su da hoće, ali isključivo u onim slučajevima u kojima se nacionalni mediji nisu usredotočili na slučaj.
U pet slučajeva policijskih uprava protiv kojih je provođena istraga zbog nekog slučaja koji je dospio na naslovnice medija i tako postao “viralan”, kriminal je žestoko porastao. Nakon smrti, primjerice, Freddieja Graya u Baltimoreu, Michaela Browna u Fergusonu i još tri slučaja, u Chicagu, Cinncinnatiju i Baltimoreu, tamošnje su policije istraživane zbog pritiska medija.
Policajci su jednostavno prestali raditi svoj posao, kaže studija, u Chicagu su, primjerice, službenici smanjili interakciju s građanima za čak 90 posto, a u tih pet gradova zbog toga je bilo čak 900 više ubojstava te 34 tisuće više zločina, procjenjuju autori, nego što bi bilo da istraga nije bilo. Nakon istraga policijskih uprava u kojima nije bilo takvog medijskog pritiska kriminal je smanjen. To dokazuje štetu koju medijski pritisak može nanijeti radu policije, piše Večernji list.
