HDZ je jučer na središnjem odboru predstavio predizborni program, a SDP je to učinio nešto ranije. Što će biti okosnica gospodarskih programa u emisiji U mreži prvog govorili su Josip Aladrović, HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava te Boris Lalovac iz SDP-a.
Ministar Aladrović rekao je kako je kod svakog ekonomskog programa bitno što smo do sada činili i kako, te kakvi su nam učinci i kako ćemo dalje činiti.
– U četiri godine pokazali smo da što se tiče radnih mjesta da se može podići. Imamo oko 110.000 radnih mjesta više nego na početku mandata, tako da 100.000 novih radnih mjesta je ostvarivo. Jasno smo istaknuli da ćemo u mjere aktivne politike zapošljavanja uložiti preko 10 mlrd kuna, poticati pripravništvo i zapošljavanje mladih i ostale mjere koje potiču kretanje iz pasivnog u aktivno tržište rada, rekao je Aladrović te istaknuo da su minimalnu plaću u dosadašnjem mandatu povećali za 754 kune.
– Zatekli smo situaciju u kojoj su mjere aktivne politike zapošljavanja koja je dopuštala samozapošljavanje uz poticaj od 25.000, do sada smo ga digli na 100.000 kuna. Taj poticaj se pokazao korisnim jer mlade osobe se mogu ostvariti kroz poduzetnički duh i pokazati svoju kreativnost, rekao je te dodao da je to cijeli niz mjera za koje smatramo da će podići gospodarstvo i standard građana.
Lalovac je rekao da su programi uvijek ambiciozni, ali da je bitna startna osnova, te da stanje u proračunu nije dobro.
– Ne znamo kakve su prave brojke. To ćemo znati u osmom mjesecu kada završi ljeto jer nam ljeti dolazi najveći dio prihoda. Sad su sve predviđanja i svi polazimo od neke pretpostavke. Najveća opasnost je povjerenje građana i strah. Ekonomija nije ništa nego povjerenje građana da se mogu zadužiti, investirati, da neće biti rezanja plaća, rekao je Lalovac, te naglasio da treba biti realan i vidjeti što proračun može dati.
Aladrović je istaknuo da su se ekonomski s krizom borili na kvalitetan način i kvalitetnim metodama i mjerama, te da su mjere za očuvanje radnih mjesta polučile rezultat.
– Nismo imali veliki broj masovnih otpuštanja i bitnije udare i moramo se nastaviti i dalje boriti da ostane na ovom nivou, rekao je te dodao da je sljedeća mjera skraćeni radni tjedan o čemu razgovaraju i sa sindikatima i poslodavcima, te bi se ta mjera trebala biti izdefinirala do kraja lipnja.
Osvrnuli su se i na rad nedjeljom.
Aladrović je rekao kako će se uskoro ići sa zakonskim prijedlogom kako bi se to i zakonski reguliralo – da se omogući da dio nedjelja bude radni, a dio da se provodi u krugu obitelji.
S njime se složio Lalovac, ali je i podsjetio da svaki neradni dan u Hrvatskoj košta milijardu kuna.
– Sad nam treba rad i da vratimo ekonomiju. Kad se ekonomija stabilizira onda možemo o tome razgovarati.
