Polazim od toga da ćemo u sljedećih četiri, pet tjedana naći rješenje i izaći s prijedlogom postupanja, kojim bi poboljšali životnu situaciju svih ljudi koji su bez posla, istakao je Anschober
Austrijski ministar zdravlja iz redova stranke Zelenih Rudolf Anschober, koji je ujedno i ministar za socijalnu skrb i njegu izjavio je u subotu ujutro za austrijski radio Ö1 kako si „može zamisliti povećanje naknade za nezaposlene“, kojih u Austriji trenutačno zbog koronakrize ima više od pola milijuna.
„Apsolutno sam spreman za razgovore“, poručio je. Napomenuo je kako je za takvu odluku potrebna većina glasova koalicijskih partnera Zelenih – „narodnjaka“ (ÖVP). Dodao je kako je već glasnogovornik za socijalna pitanja Zelenih Markus Koza tražio da vladajuća koalicija hitno razmotri pitanje povećanja naknade za nezaposlene, koje je koronakriza dovela na rub životne egzistencije.
„To ćemo sada zajedno razraditi, kao jednu od više opcija u traženju rješenja“, najavio je austrijski ministar socijalne skrbi, zdravlja i njege u razgovoru za radio Ö1. „Polazim od toga da ćemo u sljedećih četiri, pet tjedana naći rješenje i izaći s prijedlogom postupanja, kojim bi poboljšali životnu situaciju svih ljudi koji su bez posla“, istakao je Anschober.
Austrijska Socijaldemokratska stranka (SPÖ) na čelu s predsjednicom Pamelom Rendi Wagner također već dugo traži povećanje naknade za nezaposlene i predlaže da se neto baza za obračun isplate poveća sa sadašnjih 55 na 70 posto. U Austriji su krajem svibnja bez posla bile 517.122 osobe. To je čak 174.000 nezaposlenih više nego u istom mjesecu prošle godine. Ono što posebno zabrinjava i poziva na uzbunu je iznadprosječno visoka stopa nezaposlenosti mladih (+ 103,8 posto) te stranaca koji nisu austrijski državljani (+ 90,2 posto).
U svakom slučaju rekordna besposlica u poslijeratnoj Austriji, zaključuju mediji i dodaju kako je njen vrhunac zabilježen sredinom travnja kada je u potrazi za poslom bilo rekordnih 588.000 osoba. Da Austrijancima, ali ni državi trenutačno nije lako govori i podatak da uz ogroman broj nezaposlenih na jednoj strani, na drugoj strani ima čak 1,4 milijuna zaposlenih koji rade „samo“ skraćeno.
Ne zato jer to žele nego zato jer to moraju zbog financijskih poteškoća poslodavaca, prouzročenih koronakrizom, piše Večernji list.
