Hrvatsko tržište grca u viškovima: Za sezonu tove 80 tisuća junadi, a neće je imati komu prodati

Zbog uvoza koji ponovno puni hrvatske police teletinom za 30, a piletinom za 10,90 ili čak i 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. No pravi problemi predstoje već od druge polovice lipnja do jeseni jer su proizvođači mesa, poput tovitelja junadi, svoje proizvodnje tempirali upravo za turističku sezonu, odnosno drugu polovicu godine kada je za njim najveća potražnja. A kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef.

Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je, podsjetimo, ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći. Za nju do 21. lipnja mogu konkurirati oni koji su zbog koronakrize na farmama ostali s viškom od oko 4000 grla junadi, 6000 svinja i 8000 janjadi, koja su sve starija i odgađanjem klanja gube na kvaliteti i cijeni – i zbog produljenog su tova sve veći trošak.

Računa se da će se proizvođačima tom kriznom mjerom olakšati plasman te stoke na tržište. No kako su zemlje poput Francuske ili Španjolske još u ožujku predvidjele probleme sa svojim viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu, domaći su tovitelji preko noći izgubili tradicionalno tržište Libanona, koje se sada okrenulo njima, a pošto su isto napravili i Slovenci, dvostruki su gubitnici. Mesari u Hrvatskoj tako uz njemačko, nizozemsko i poljsko meso sada prodaju i meso Celjskih mesnina, koje je s obzirom na subvencije jeftinije od domaćeg. – Resorno ministarstvo samo gasi požar, a nama treba prevencija kakvu ima Europa. S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu.

No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati – priča Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef, čiji članovi drže oko 90% ukupne hrvatske proizvodnje, oko 120-130 tisuća junadi godišnje. Sa 100 eura subvencija po grlu svinje ili junca hrvatski bi farmeri bili konkurentniji, tvrdi on. Micanje mesa s tržišta zamrzavanjem pa plasiranjem u nekim drugim mjesecima da bi se njime opet zagušilo tržište uzaludna je mjera, a isto tako i privatno skladištenje pod izlikom kako to Europska komisija sada dopušta.

– To je mjera za zapadnu Europu u kojoj se cijeni odležalo meso, stejkovi, koje odležavanjem 90 do 150 dana dobiva i dodanu vrijednost. Kad sam ja nazvao nekoliko naših većih mesoprerađivača i pitao ih je li im to njima zanimljivo, samo su se smijali i pitali koja je budala radila tu mjeru za Hrvatsku – ističe Celovec te poručuje kako za preventivne i učinkovite mjere po uzoru na neke druge zemlje još nije kasno, ne bude li se Vlada u narednim tjednima bavila samo politikom.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova.

– To nije sloboda tržišta, to je nelojalna konkurencija – poručuje. Zbog slabije potražnje, zatvaranja ugostiteljskih objekata te uvoza, domaćih je svinja samo u travnju zaklano 19% manje, junadi 30% manje, a kako 90% proizvodnje peradi počiva na ugovorenoj proizvodnji, s policama punim AIE, Amadori i druge uvozne piletine, peradari su trenutačno i u najvećim problemima – smatra Bobetić.

Zamrzavaju perad, na čemu gube, a trgovci, zbog kojih je domaća poljoprivredno-prehrambena industrija donedavno radila i u tri smjene, brzo su na to zaboravili. Čak i domaće prodaju u bescjenje – Galina jaja za samo 6,90 kuna prošlog tjedna. – Stočarski sektor multiplikator je zapošljavanja, dodane vrijednosti, stvaranja BDP-a i punjenja proračuna. Nećemo valjda i ovo malo proizvodnje koju imamo upropastiti na takav način – pita Bobetić, piše Večernji list.

Facebook Komentari