Neredi zbog smrti Georga Floyda diljem SAD-a. Prosvjednici protiv rasizma i policijske brutalnosti na ulicama, pa i pred Bijelom kućom. Neki razbijaju i pale, pljačkaju, stotine je uhićenih, ozlijeđenih ima i u redovima policije i među prosvjednicima. U dvadesetak gradova uveden je policijski sat, u pripravnosti je Nacionalna garda, prvi put nakon Drugog svjetskog rata.
Telefonom se iz Minnesote u Temu dana javila hrvatska znanstvenica na specijalizaciji Kristina Majsec koja je opisala situaciju u tom gradu.
– Tijekom jutra i ranog popodneva u Minnesoti je bilo mirno ali po noći kreću neredi. Prošle noći su policija i Nacionalna garda uspjeli suzbiti nerede tako da nije bilo štete i ozlijeđenih. To je bila prva noć nakon ponedjeljka da je policija uspjela suzbiti nerede, objašnjava Majsec.
Kaže kako su u početku mnogi građani bili revoltirani policijskom brutalnošću i tom snimkom i podržavali su prosvjede i mnogi su izašli na njih. Ali kako su se prosvjedi pretvorili u nerede i palež, javno mnijenje se okrenulo protiv prosvjednika.
– Nitko više ovo ne zove prosvjedima već neredima. Razina nesigurnosti koju smo osjećali tijekom noći dovela je do toga da ljudi sada podržavaju policiju i Nacionalnu gardu na ulicama kako bi situaciju doveli u red, rekla je Majsec.
Kaže kako se većina stanovnika iz straha držala policijskog sata. Prošetali bi po danu, tijekom jutra ali po noći smo se držali policijskog sata, rekla je.
Ističe kako sve više ljudi vjeruje da ovi prosvjedi više nemaju veze s originalnom ljutnjom već da su bande preuzele prosvjede.
– Čak su jučer aktivisti i svećenici pozivali ljude da mirno prosvjeduju i da se drže policijskog sata kako ne bi ometali policiju da razluči tko su pravi prosvjednici a tko e tu samo zbog nereda, rekla je Majsec.
Dr. sc. Đuro Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta kaže da ovo što je počelo jednim tragičnim događajem, prekoračenjem policijskih ovlasti nad građaninom Georgeom Floydom, američkim Afroamerikancem, nažalost nije ništa novo.
– Imali smo slične slučajeve za vrijeme predsjednika Clintona, to je jedan od problema američkoga društva s kojim se oni više ili manje uspješno nose. Ovoga je puta prosvjed je brzo eskalirao i proširio se na više gradova i relativno se brzo pretvorio u nasilje, objašnjava.
– Ono što je važno je da je predsjednik Trump osudio nasilje i pozvao građane da se ne uključuju u nasilne prosvjede jer time štete žrtvi. Pozvao je i institucije da rade svoj posao i one to rade, rekao je Njavro.
Vanjskopolitički analitičar dr. sc. Branimir Vidmarović ističe kako je velika stvar da je prvi puta nakon Drugoga svjetskoga rata u pripravnosti i Nacionalna garda.
– Situacija je poprilično kritična – pandemija hara, izbori su blizu, situacija je takva kakva je. Da se ovo dogodilo u nekom drugom trenutku možda bi i situacija bila drugačija. Ali u ovoj situaciji treba misliti na sigurnost građana koji ne sudjeluju u prosvjedima, na sigurnost mirnih prosvjednika, na sigurnost policiji, kaže Vidmarović.
Objasnio je što bi trebalo napraviti da bi prosvjedi bili uspješni.
– Prosvjednici bi trebali istaknuti nekoliko vođa koji imaju nekakve zahtjeve, ti zahtjevi trebaju biti smisleni i jasni, treba ih biti malo i treba ih stalno kanalizirati. Bez toga prosvjed ne može uspjeti i raspline se i u ovakvom nasilju, poručio je.
Kaže da je glavni problem što su pripadnici afroameričke zajednice često targetirani a počinitelji nikad kažnjeni i to izaziva osjećaj velike nepravde u toj zajednici.
