Zbog popuštanja mjera i ljepšeg vremena bit će više pokušaja prelaska granice

– S obzirom da je u Hrvatskoj i u cijelom svijetu sve stalo zbog koronavirusa, ništa drugačije nije ni kad su u pitanju izbjeglice i migranti. Nije se o tome govorilo. Iz vrlo jednostavnog razloga – i oni su stali. Iz brige za svoje zdravlje. Bilo je zatišje, rekao je Tvrtko Barun – voditelj Isusovačke službe za izbjeglice jugoistočne Europe, gostujući u Studiju 4.

Prije tri mjeseca jedna od glavnih tema u javnosti je bila je nova moguća eskalacija migrantske krize nakon što je Turska izbjeglicama otvorila svoje granice prema Grčkoj i Bugarskoj, odnosno Europskoj uniji. No, u ožujku se zakuhalo s epidemijom pa je tema izbjeglica pala u drugi plan. Ekonomske posljedice prelile su se i na ljude izbjegle iz svojih zemalja, a koji su među prvima dobili otkaze zbog loše situacije.

– Činjenica je da su inače preko zime migrantske rute mirnije, stabilnije. Tako da sad i zbog smanjivanja mjera pandemije, ali i zbog poboljšanja vremena, vrlo je vjerojatno da će migranti početi opet putovati prema odredištima, a znamo da su odredišta za većinu njih koji ulaze u Europu, zapadnoeuropske zemlje. Pandemija je utjecala na sve nas, pa tako i na migrante. To je nešto na što ćemo u budućnosti morati paziti.

– Za vrijeme pandemije, kampovi su bili zatvoreni. Nije se moglo ni ući ni izaći, i zbog njihovog zdravlja i zbog zdravlja lokalne zajednice. Govorim o Srbiji, BiH, Kosovu. I zato je bila stanka.

Komentirajući sukobe migranata s policijom, rekao je da su to ljudi, kao i mi.

– Ima dobrih i manje dobrih. Lijenih i marljivijih. To su ljudi.

Što se tiče tih situacija, to je život. Treba uzeti u obzir da je to 2000 ljudi na malom prostoru, u prilično lošim uvjetima života, ljudi koji su prošli sve i svašta prije, umor, stres i traumu i u takvim uvjetima vrlo lagano dođe do konflikta. Treba im dati psihosocijalnu podršku u svemu onome što su prošli, da se smanji taj stres.

– To je nerješiva situacija, migranti ne žele ostati tamo, pokušavaju prijeći granice. Neki se čaki vrate, ali većina njih se nada i želi doći do zapadnoeuropskih zemalja. BiH nema kapaciteta brinuti se za te ljude.

– Što se tiče optužbi za policijsku brutalnost, mi zauzimamo vrlo umjeren stav spram vrlo kompleksne teme. Kad nemamo direktnih dokaza, ne izlazimo s direktnim kritikama. Pozivam sve koji imaju konkretne dokaze da ih predstave jer to na kraju krajeva nije dobro ni za Hrvatsku iako je politički cilj pokazati da možemo držati tu vanjsku granicu zbog Schengena.

Facebook Komentari