Plaće pale jedan posto, bankama rasle 1000 kn

Ad

U prvom mjesecu karantene prosječne plaće u Hrvatskoj pale su oko jedan posto, na 6713 kuna, te su u travnju (primanja za ožujak) bile samo 76 kuna manje od neto plaća primljenih prethodni mjesec.

Zaposlenost je, pak, prema Državnom zavodu za statistiku, bila u pozitivnoj zoni (+0,8%) te je u pravnim osobama radilo 1,325 milijuna radnika, dok je u obrtu i slobodnim profesijama bilo registrirano 182 tisuće zaposlenih. Tržište rada razdoblje karantene ipak nije prošlo neokrznuto budući da se u dva mjeseca broj registriranih nezaposlenih radnika povećao za oko 24 tisuće! Opet se traže radnici Na burzu je pristiglo 40 tisuća radnika koji su ostali bez posla, bilo da su dobili otkaz ili im je istekao ugovor o radu, no jednako tako oko 16 tisuća radnika se zaposlilo.

Potražnja za radnicima od svibnja raste, tako da je ovaj tjedan broj nezaposlenih pao ispod 159 tisuća. Za mjesec ožujak država je s 3250 kuna sudjelovala u isplati plaća za pola milijuna zaposlenih. Za travanjsku plaću državna se potpora povećala na 4000 kuna, a broj primatelja za stotinjak tisuća! Gledaju li se pojedine djelatnosti, poljoprivreda, primjerice, bilježi rast plaća na mjesečnoj razini za 146 kuna (5814 kn), prerađivačka je industrija u minusu 200 kuna, no u industriji je prisutna velika razlika po granama.

Plaće u proizvodnji hrane veće su 205 kuna, u proizvodnji računala 557 kuna, kemijskoj industriji 366 kuna, a najveći pad plaća ima proizvodnja pića – 917 kuna. Pale su i tekstilna te obućarska industrija. Građevinari nisu prekidali rad, ali u toj se djelatnosti također bilježi lagano smanjenje plaća, za 34 kune u odnosu na prethodni mjesec, dok je trgovina srezala prosječne plaće za 138 kuna.

U turizmu i ugostiteljstvu primanja su pala za 405 kuna, desetak posto, a dobitnici mjeseca su banke i osiguravatelji koji su u travnju povisili prosječne plaće za nešto više od tisuću kuna te su preskočili 10 tisuća kuna neto. U obrazovanju su prosječne plaće pale za 168 kuna, u zdravstvu za 86 kuna, a u javnoj upravi za 35 kuna! Ako bi se pad prosječnih primanja zaustavio, u budućem razdoblju ne bi trebalo doći do znatnijeg pada potrošnje građana,no radi se o mjesecu u kojem je karantena trajala dva tjedna. Medijalna plaća smanjena je za 49 kuna, a veći pad primanja bio je osjetniji kod zaposlenih s manjim plaćama.

Primjerice, 132 tisuće najslabije plaćenih radnika dobilo je u travnju do 3500 kuna neto plaće, za razliku od mjeseca prije kad je 10 posto najslabije plaćenih u državi primilo do 3639 kuna. Slična je razlika i u drugoj decilnoj skupini gdje su plaće manje za 101 kunu i pale su s 4188 na 4087 kuna. Kad je riječ o skupini bolje plaćenih radnika, njihova su prosječna primanja niža od 60 do 90 kuna. Inače, bankarski sektor izvještava da je u ožujku štednja u bankama povećana za 8 milijardi kuna, uz napomenu da je promjena tečaja zaslužna za nešto više od polovice tog povećanja. Oročena štednja je rasla, ali zato se smanjio “slobodan” iznos novca na tekućim i žiro-računima za 340 milijuna kuna.

Potrošnja se, nakon ukidanja zabrane rada za uslužni sektor, oporavlja te je prošli tjedan u trgovini na malo potrošeno nešto više (1,5%) nego u istom tjednu 2019., ali ukupno je vrijednost fiskaliziranih računa manja za desetinu. Najveći pad, za nešto manje od dvije trećine, i dalje je u turizmu i ugostiteljstvu (35% lanjskog prometa) no i ta branša smanjuje zaostajanje jer je jedno vrijeme njezin promet bio samo 8% vrijednosti prošlogodišnjeg, piše Večernji listplaće
tu.

Facebook Komentari