Bankarski lobi protiv SDP-ove ideje, prodaju priču: Jednogodišnji moratorij na otplatu kredita za sve srušio bi financijski sustav

Otkuda toliki troškovi ako je HNB propisao da se krediti pod pauzom godinu dana neće tretirati kao loši i je li ova kriza presudila kunskim kreditima kazao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Ubrzo nakon što su banke izbrusile kriterije moratorija za one pogođene korona krizom, uslijedilo je razočaranje; kamate, solemnizacija i troškovi zakomplicirali su realizaciju, a prema bankama krenule kritike da moratoriji nisu ispunili svrhu i zaštiti najugroženije.

Zašto Hrvatska nema jednogodišnji moratorij, otkuda toliki troškovi ako je HNB propisao da se krediti pod pauzom godinu dana neće tretirati kao loši i je li ova kriza presudila kunskim kreditima govori direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Predsjednik Zoran Milanović žestoko obrušio na banke riječima da će “iz ovoga opet izaći masnog vrata” aludirajući da su profiteri u kriznoj situaciji. Kako to komentirate?

Banke u cijeloj EU, pa i u Hrvatskoj, očekuju velike gubitke uz povećane rezervacije zbog posljedica epidemije koronavirusa. Stoga smatram da je nužno ekonomskoj sferi i prema bankama pristupati oprezno vodeći računa o očuvanju stabilnosti financijskog sustava.

Moramo razmišljati o osiguravanju kvalitetnih temelja jednom kada ova situacija završi jer tada će banke imati ključnu ulogu u oporavku.

Od banaka se očekuje redovno poslovanje i financiranje države, poduzeća i građana te ne bi bilo racionalno zahtijevati provedbu modela moratorija koji se ne provodi u ni u jednoj drugoj državi. Već danas možemo primijetiti povećanu potrebu za financiranje svih sektora, svjesni smo da je to samo početak te da će banke biti stup i oslonac kreiranja ponovnog rasta i osiguravanja prosperiteta.

Istaknuo bih da banke u gotovo svim razvijenim državama poput Austrije, Njemačke i Češke provode slične modele moratorija, dok u nekim elementima hrvatski model čak i prednjači. Pojedine države poput Slovenije i Mađarske odlučile su pitanje moratorija riješiti zakonski, ali i ta rješenja podrazumijevaju obračun redovnih kamata tijekom moratorija i ne razlikuju se od hrvatskog modela. Drugačijim modelima, koji nisu u skladu sa smjernicama Europske agencije za nadzor banaka, zasigurno bi se ugrozio financijski sustav.

Prema bankama pljušte kritike da moratoriji nisu ispunili svrhu – zaštitili najugroženije koji su ostali bez posla ili sa smanjenim prihodima. Koliko je stiglo i odobreno zahtjeva dosad, o kojoj se vrsti zajmova radi?

Smatramo da je model u Hrvatskoj puno fleksibilniji i daje mogućnost bankama za pojedinačni pristup svakom klijentu. Rok od 6 mjeseci za većinu je optimalan u ovom trenutku, dok za građane i poduzetnike koji su najviše pogođeni ovom krizom banke već sada imaju dodatna rješenja i mogućnosti. Nudi se i kraći rok moratorija jer klijenti imaju različite potrebe.

Tijekom moratorija građanima se ne naplaćuje anuitet kredita i ostali troškovi, a redovna kamata se obračunava i naplaćuje u razdoblju nakon moratorija. Banke su i po tom pitanju maksimalno susretljive i prilagođavaju nastavak otplatnog plana mogućnostima i zahtjevima klijenata. Prema tome, klijenti imaju mogućnost produljiti otplatu kredita za 12 mjeseci i plaćati manje iznose rata kredita nakon što se krizna situacija smiri, kako bi se očuvalo financijsko zdravlje svih koji su pogođeni epidemijom.

Klijentima, čije je ostvarenje dohotka (in)direktno vezano uz turistički sektor, banke mogu odobriti moratorij od 12 mjeseci te produljenje roka otplate kredita za 18 mjeseci, kako bi rate kredita u nastavku otplate bile manje nego prije samog moratorija. U idućim danima održat ćemo sastanke s predstavnicima raznih sektora kako bismo saslušali njihove prijedloge te pronašli zadovoljavajuća rješenja.

Prema zadnjim podacima HUB-a, zahtjev za moratorijem je predalo 45.431 građana i 7.934 poduzetnika, a odobreno je više od 23.000. Većina zahtjeva građana odnosi se na nenamjenske kredite, a manji dio zahtjeva su stambeni krediti. Banke odobravaju moratorije brzo i efikasno te će i svi budući zahtjevi biti obrađeni u najkraćem mogućem roku.

Ako je HNB propisao da banke do 31. ožujka 2021. moratorije neće klasificirati u neprihodujuće kredite pa ne treba izdvajati rezervacije – dakle za njih nema troška osim odgode prihoda, kako to da se trošak za 3-mjesečni moratorij prosječnog stambenog kredita (90-ak tisuća eura) penje i do 1000 eura?

HNB je prilagodila regulatorni okvir u skladu sa smjernicama EBA-e s ciljem održavanja likvidnosti gospodarstva i građana u krizi pandemije koronavirusa. Dakle, regulatori u svim državama EU olakšali su bankama uvjete provođenja moratorija budući da postoji mogućnost da veliki broj klijenata zatraži moratorij istovremeno.

Međutim, EBA u svojim smjernicama naglašava da banke ne bi imale mogućnost klasificirati klijente kao uredne ako bi provodile moratorije uz oprost kamata ili povlaštene kamatne stope. Stoga, sve banke u Europi provode slične modele moratorija, a u Hrvatskoj je model jedan od najkvalitetnijih i obuhvaćene su sve vrste kreditnih obveza uz trajanje moratorija u skladu s realnim potrebama.

Tijekom trajanja moratorija ne postoje troškovi za građane, a obračun redovnih kamata ovisi o vrsti kredita i razdoblju otplate. Prosječni iznosi redovnih kamata za tri mjeseca su znatno niži od navedenih, a one se po isteku moratorija mogu otplatiti tijekom preostalog razdoblja otplate kredita ili na kraju.

Kako objašnjavate da neke banke traže solemnizaciju, a istovremeno drugima nije potrebna?

Svaka banka ima vlastitu politiku poslovanja, a svima zajedničko jest činjenica da nastoje maksimalno olakšati situaciju građanima i minimalizirati troškove. Većina banaka prilagodila je interne procedure i ponudile rješenje klijentima u vezi troškova solemnizacije ugovora.

Istovremeno, Hrvatska javnobilježnička komora objavila je da će za trajanja epidemije primjenjivati znatno snižene tarife što svakako pozdravljamo i smatramo važnim za građane. Prema tome, troškovi solemnizacije su izrazito niski te su banke i po tom pitanju pokazale potpuno razumijevanje.

Banke će nastaviti aktivno doprinositi društvenoj zajednici s ciljem ublažavanja posljedica krize.

Kako gledate na postupanja regulatora u krizi? Je li Hrvatska, konkretno HNB, trebao propisati moratorij umjesto ostavljati bankama da svaka pojedinačno određuje kriterije?

Tijekom ovog izvanrednog razdoblja važno je da svi nastupaju konstruktivno i da svatko u okviru svojih domena i nadležnosti pruži aktivni doprinos. HNB je aktivan sudionik i smatram da su njihovi potezi bili kvalitetni te da u okviru svojih nadležnosti postupaju u skladu s najboljim praksama europskih država.

HNB je prilagodio regulatorni okvir za provođenje moratorija, a zakonski propisi su u nadležnosti Vlade. Smatram da je teško kreirati zakonsko rješenje koje može obuhvatiti sve potencijalne potrebe i propisati model koji će odgovarati svim klijentima.

Kako gledate na SDP-ovu peticiju za jednogodišnji moratorij (poput Slovenije) bez obračunavanja kamate, umjesto sadašnje tromjesečne odgode tijekom koje se obračunavaju kamate i dodatni troškovi?

Razumijem ulogu oporbenih stranaka koja je legitimna i njihov cilj je zasigurno biti aktivan sudionik u ovom razdoblju. No, zakonsko rješenje koje bi propisalo jednogodišnji moratorij bez obračuna redovnih kamata destabiliziralo bi financijski sustav i onemogućilo redovno poslovanje banaka.

Naglašavam da je Sloveniji uvedeno zakonsko rješenje na moratorij, ali banke obračunavaju redovne kamate u skladu sa smjernicama EBA-e. Od banaka se očekuje aktivan doprinos i podrška svim interesnim skupinama, a ne smijemo ni zaboraviti na primarnu ulogu upravljanja tuđim novcem, odnosno novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke.

Pozivamo na konstruktivan i na argumentima utemeljen dijalog, a u području ekonomije i bankarstva za to su potrebne stručne analize koje nedostaju u prijedlozima oporbe.

Dogodi li se novi val virusa na jesen, o čemu se sve više kalkulira, o kojem bi se iznosu moratorija i reprograma moglo ukupno raditi?

Mi se nadamo da situacija s koronavirusom neće potrajati te da će se gospodarska situacija što prije normalizirati. U Hrvatskoj imamo bolju zdravstvenu situaciju u odnosu na većinu zemalja te smatram da se daljnjom kvalitetnom strateškom politikom može odgovoriti na izazove.

Teško je iznijeti relevantnu procjenu obzirom na nepredvidivost krize, ali moramo se fokusirati na ono na što možemo utjecati te zadržati postojeći kreditni rejting kako bismo osigurali nova radna mjesta i rast te spriječili negativne posljedice krize, piše Poslovni dnevnik.

S obzirom na izostanak prihoda, zahtjeve HNB-a da ne naplaćuju dio naknada, recimo za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka, i generalno veću neizvjesnost, slijedi li rast kamata (npr. na nove kredite) i raznih naknada?

HNB je izdao preporuku o ukidanju naknade za korištenje bankomata kako bi građani imali mogućnost uz što manje kretanja doći do gotovine. Banke su prepoznale važnost takvog rješenja te su u najkraćem mogućem roku ukinule te naknade i pokazale društvenu odgovornost.

U ovom trenutku kamatne stope na gotovinske i stambene kredite na povijesno su najnižim razinama i banke će nastojati takve uvjete kreditiranja zadržati. Također, banke već niz godina doniraju sredstva zdravstvenom sustavu, a od početka krize donirale su gotovo 12 milijuna kuna i zasigurno na tom iznosu neće stati.

Potrebe proračuna za financiranjem su oko 75 milijardi kuna u ovoj godini, banke su državi dosad preusmjerile 6,3 milijarde iz obvezne rezerve, no koliko imaju prostora za kreditiranje države s obzirom na vlastite potrebe za likvidnošću?

Likvidnost banaka u ovom trenutku je visoka, ali zbog neizvjesnosti krize ne možemo sa sigurnošću reći u kojoj mjeri će banke biti u mogućnosti financirati državu.

Moratoriji, reprogrami, neprovođenje provedbe prisilne naplate i izgledna recesija su faktori koji upućuju banke na pažljivo upravljanje likvidnošću kako bi bile u prilici trajno namirivati vlastite obaveze.

Banke će u skladu s tim ograničenjem nastaviti sudjelovati u financiranju države, no sigurno je da će se proračun financirati i iz drugih izvora kao što su mirovinski i investicijski fondovi, osiguravajuća društva, međunarodni investitori, međunarodne financijske institucije i programi EU.

S obzirom na rast devizne štednje od početka korona krize koji je stvorio deprecijacijske pritiske na kunu, je li to kraj kunskih kredita?

U ovom trenutku je preuranjeno govoriti o kraju kunskih kredita, ali smanjena sklonost za štednju u kunama negativno će utjecati na ponudu kredita u kunama. Budući da se istosmjerni proces ne odvija i na strani potražnje, izgledno je da će kunski krediti biti skuplji u odnosu na eurske.

U prethodnoj krizi 2009. rezale su se državne investicije (umjesto javnih rashoda) što je produbilo i produljilo recesiju. Smatrate li da je Hrvatska naučila tu lekciju i koliko su banke uopće spremne na financiranje investicija?

Banke su visoko kapitalizirane i naš bankarski sustav je stabilan te ga takvim treba i održavati. Sa sigurnošću mogu potvrditi da će banke biti ključne u gospodarskom oporavku te će svakako biti zainteresirane podržati kvalitetne investicijske programe.

Koliko će se pogoršati vraćanje kredita u vidu iznosa loših kredita ove i iduće godine?

Preciznu procjenu u ovom trenutku nije moguće dati, ali izvjesno je da će sve hrvatske banke povećati rezervacije zbog vjerojatnog povećanja tzv. loših kredita.

Kao što epidemiolozi ne mogu pouzdano predviđati epidemiju i njene efekte, a makroekonomisti zbog toga ne mogu pouzdano predviđati kretanja BDP-a, zaposlenosti i dohodaka ni bankari ne mogu precizno prognozirati iznose loših kredita.

U tim okolnostima važno je osigurati dovoljno kapitala kako se problemi s naplatom ne bi odrazili na probleme s namirenjem obaveza banaka što banke i čine.

Može li ozbiljno poljuljano gospodarstvo, prognoze Vlade i MMF-a su oko 9%, neki i to smatraju preoptimističnim, ugroziti poslovanje banaka? Kakve su vaše procjene pada BDP-a?

Još uvijek je prerano za konkretne procjene. MMF-ova procjena je relevantna, a ovisno o kretanjima u EU i mogućnostima odnosno nemogućnostima realizacije prihoda od turizma, mogla bi biti i ponešto preoptimistična.

Pod kakvih će rezultatom banke podvući ovu godinu?

To nije moguće prognozirati u ovom trenutku. Zasad smo u nekoj varijanti crnih scenarija u kojem se očekuju problemi u sektoru poduzeća, a dijelom i u sektoru kućanstava. Uz takav razvoj događaja banke ne mogu biti izolirane od ukupnih trendova pa se postavlja samo pitanje hoće li gubitak biti veći ili manji.

Kakva je situacija po pitanju sudskih presuda kod CHF kredita?

Trenutna situacija potvrđuje kontinuirani stav banaka da se radi o pravnom slučaju gdje nije moguće znati kako će se okončati pojedinačne tužbe. Izvjesno je da se nije dogodio val tužbi kako su to najavljivale određene interesne skupine s obzirom na to da su dužnici razumni i oprezni prilikom pokretanja tužbe.

Vrhovni sud je potvrdio stav banaka da su konvertirani ugovori valjani što je bilo i jedino logično rješenje obzirom na to da su korisnici kredita u CHF-u izjednačeni s eurskim dužnicima.

Sudovi vrlo oprezno pristupaju tužbama i ne rješavaju ih automatizmom stoga je važno uzeti u obzir sve činjenice prije pokretanja sudskog postupka koji je dugotrajan i neizvjestan. U ovom trenutku, još uvijek postoje otvorena pitanja u pogledu primjene zastarnih rokova, piše Poslovni dnevnik.

Facebook Komentari