Parlamentarni izbori trebali su biti održani u drugoj polovici prošle godine, no s obzirom na situaciju nije loše da se održe ljetos. Vlada premijera Andreja Plenkovića dobro je reagirala na krizu, a politizacija Stožera medijska je priča. Koronavirus će drastično promijeniti naše živote i utjecati na ekonomiju, a političko rješenje nakon parlamentarnih izbora, koji će po svemu biti drugačiji od onih na koje smo navikli, moglo bi biti u formiranju manjinske vlade.
Tako situaciju u Hrvatskoj trenutno vidi dugogodišnji zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin koji je dao veliki intervju riječkom Novom listu. Kaže da je hrvatsko društvo naviklo na izvanredna stanja te se jedva i sjeća razdoblja u kojima nije bilo potreba za različitim ekonomskim intervencijama, od inflacije 1980-ih, preko Domovinskog rata pa sve do velike ekonomske krize 2008. čija je glavnina Hrvatsku pogodila 2009.
‘Stožer je slušao struku’
– Izvanredna stanja su, kod nas, više pravilo nego iznimke – rekao je Radin.
Zastupnik je rekao kako je Vlada, zatečena koronakrizom, reagirala dobro.
– Stožer je postavila politika, ali je djelovao slušajući struku i ograničio negativne posljedice na zdravstvenom planu. Politizacija stožera je, uglavnom, medijska priča kojom se želi ukazati na činjenicu da će, kao i svaka društvena pojava, i ova nekome koristiti – rekao je Radin.
Zastupnik talijanske manjine vjeruje da će u ovakvim vremenima biti teško postići političke promjene jer je to tako kada ‘društvo osjeća toliku neizvjesnost da dobrovoljno prihvaća ograničavanje određenih sloboda’.
Komentirajući priče oko datuma izbora, Radin je za Novi list kazao, parafrazirano, kako bi premijer Plenković u svemu mogao poentirati jer u situaciji autoriteta Stožera i svog ministra zdravstva Vilija Beroša ne mora “ništa dodati, već samo razmišljati koje je optimalno vrijeme za izbore”.
– Naravno da svaka stranka raspisuje izbore kad može kapitalizirati neke svoje dobre rezultate. Kad govorimo o razlozima pro et contra, možemo reći da postoji opravdana bojazan od opasnosti povratka koronavirusa najesen, a u tom smislu je veoma važno imati legitimnost nove vlasti koja bi se trebala pokušati konstituirati što prije u opasnosti od novih kriza – rekao je Novom listu.
Neizbježne ekonomske posljedice
Dodaje kako bi se kampanja u ovoj situaciji mogla preseliti na digitalne platforme, ali i da bi na izbore moglo izaći mnogo manje starijih osoba s tradicionalnim modelima političkog izbora. To bi moglo dovesti do veće aktivacije mlađeg biračkog tijela koje je “često sklono populističkim autsajderima”, zbog čega odluka o datumu izbora nije jednostavna. Radin smatra da bi se oni mogli održati između srpnja i rujna, kao i da bi njihova odgoda mogla biti problematična s ustavnog gledišta.
Radin se osvrnuo i na neizbježne ekonomske posljedice pandemije.
– Ne treba biti ekonomski stručnjak da bi se zaključilo kako će društvo, čija se glavna gospodarska grana zasniva na otvorenosti, sa zatvaranjem granica doživjeti regresiju. Činjenica je da, ako ne shvatimo sami da se ne možemo oslanjati samo na jednu gospodarsku granu i ako sami ne vidimo da je glupo kupiti jedne cipele svaki mjesec ili promijeniti garderobu na osnovi mode četiri puta godišnje, da nas nikakva vanjska prisila neće promijeniti na bolje. Da, živjet će se teže jedno duže vrijeme, a politika će nas uvjeravati da smo se, s obzirom na situaciju, ipak izvukli, i to njenom zaslugom – rekao je Radin.
Tehnička vlada ili novi izbori
HDZ-u, s obzirom na raspad desnice, Miroslav Škoro nameće se kao prirodni partner, no Radinovu potporu ne bi imao, iako manjinski zastupnici prirodno podupiru vlade. Kaže da za vladu nacionalnog spasa u koju bi uz HDZ ušao i SDP još ne vidi razloga, a da bi velika koalicija predstavljala eutanaziju za obje velike stranke.
– Postoje i alternativne mogućnosti, ako se ne dobije parlamentarna većina: manjinska vlada podržana “izvana”, što ne bi nikoga kompromitiralo, tehnička vlada podržana od SDP-a i HDZ-a… Ili novi izbori – kaže Radin.
Osvrnuo se i na aktualnu situaciju oko predsjednika Zorana Milanovića i HOS-ovog znakovlja. Komentirajući njegove riječi u Jasenovcu rekao je da ih ne bi upotrijebio s obzirom na imena žrtava na spornoj ploči, ali da je Milanović u osnovi rekao ono što misli svaki demokrat.
– Milanović i Plenković se dugo poznaju, što može biti prednost ili nedostatak. Mislim da će suradnja funkcionirati uz povremene bombastične izjave, posebno kada će se pozabaviti s temama gdje predsjednik države ima ovlasti, a to su vanjska politika, koja uključuje imenovanje diplomata, i sigurnosne službe – zaključio je Radin za Novi list.
