0.5 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Za HDZ bi, kad su ekonomija, državni proračun i standard građana u...

Za HDZ bi, kad su ekonomija, državni proračun i standard građana u pitanju, najbolje bilo da se parlamentarni izbori održe sada

Za HDZ bi, kad su ekonomija, državni proračun i standard građana u pitanju, najbolje bilo da se parlamentarni izbori održe sada, piše novac.hr.

Sa svakim novim danom i mjesecom, čak i u temeljnom scenariju prema kojem bi se u drugom dijelu godine počeo osjećati gospodarski oporavak, a pandemija koronavirusa bi bila držana pod kontrolom, bit će sve vidljiviji ekonomski minusi na svim razinama.

Poslovni rezultati kompanija će biti znatno lošiji, deficit državnog proračuna i javni dug će radikalno rasti, a novčanici najvećeg djela građana će biti prazniji. Prošle godine Hrvatska je ostvarila suficit proračuna u iznosu od 0,4 posto, a Zdravko Marić, ministar financija, je u preliminarnim ocjenama istaknuo da će u prva tri mjeseca krize trebati provesti zaduživanje u iznosu od 45 milijardi kuna kako bi se mogli isplaćivati tekući izdaci proračuna.

Čelni ljudi HNB-a ustvrdili su da svaki mjesec s dosadašnjim epidemiološkim mjerama donosi pad gospodarstva od oko tri posto. Trenutačna neizvjesnost je tolika da su rizici u velikoj mjeri neizračunljivi. U takvoj situaciji pragmatičnost nalaže i HDZ-u da smanji tu neizvjesnost na najmanju moguću mjeru, a to je sada moguće postići jedino brzim izborima. Izbori u srpnju HDZ-u, ako pobijedi, donosi mogućnost da snagom nove izborne pobjede uz manje otpora provede rezove na rashodovnoj strani proračuna.

Nadalje, takva strategija mu omogućuje i da prije srpnja ne mora donositi nikakve bolne odluke, pogotovo one koje se tiču plaća zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Ako ostanemo samo pri brojki od 45 milijardi kuna manjka u državnom proračunu u prva tri mjeseca krize, treba znati da to predstavlja 31 posto državnog proračuna i 11,2 posto BDP-a, ako računamo BDP u odnosu na rezultat iz 2019., kada je iznosio 400 milijardi kuna.

No, ako znamo da će i u temeljnom scenariju realni BDP pasti, prema različitim kalkulacijama, između sedam i deset posto, onda će udjel deficita u BDP-u 2020. biti veći od tih11,2 posto. To bi onda značilo i da će javni dug doći blizu 84 posto BDP-a, a toliko je zadnji put iznosio 2015. U manje optimističnom scenariju pad BDP-a bi bio veći od 10 posto i išao bi prema 15 posto (pa i više), manjak u državnom proračunu bi se popeo do 60 milijardi kuna, a javni dug bi otišao iznad 90 posto BDP-a. U jednoj godini.

Brojke

45 milijardi kuna manjka u državnom proračunu u prva 3 mjeseca krize

84 posto BDP-a bi mogao iznositi javni dug u 2020. (u 2019. je iznosio 73 posto BDP-a) u temeljnom (optimističkom) scenariju

31 posto proračuna središnje države iznosi tih 45 milijardi

11,2 posto BDP-a (iz 2019.) iznosi tih 45 milijardi kuna, piše novac.hr.

Analiza: Može li Plenković uopće do još četiri godine vlasti i pod koju cijenu

Najnovije

Još iz rubrike