20.6 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Glavni švedski epidemiolog kaže da ćemo vidjeti za godinu dana: Nečiji uspjeh...

Glavni švedski epidemiolog kaže da ćemo vidjeti za godinu dana: Nečiji uspjeh ili neuspjeh kao konačan rezultat u ovoj fazi bilo bi kao proglašavati već 1942. pobjedu ili poraz u II. svjetskom ratu

Švedski epidemiolog Anders Tegnell objašnjava da i švedski pristup u borbi protiv koronavirusa ima isti cilj kao i pristupi drugih zemalja. Taj cilj je “izravnavanje krivulje”, odnosno usporavanje širenja virusa kako bi se zdravstveni sustav imao snage i kapaciteta nositi s brojem novooboljelih. Jedino po čemu se švedski pristup razlikuje od ostalih jest u tome što državna vlast nije zapovjedila nešto građanima, nego savjetovala, računajući da će se građani sami kontrolirati i prilagoditi svoje ponašanje novim uvjetima, piše Večernji list.

Dok manji dio smatra da su trebale biti oštrije i više štititi zdravlje građana. Ali – pitaju se mnogi u svijetu, a posebno švedski susjedi Norvežani, Danci i Finci, koji su svi išli u smjeru zatvaranja društva pred koronavirusom – nije li brojka smrtnih slučajeva u Švedskoj alarmirajuća? Švedska, naime, ima gotovo 200 mrtvih na milijun stanovnika, dok je u svim okolnim zemljama ta brojka ispod 70. Tegnell, kao i neki drugi švedski epidemiolozi i znanstvenici, ostavlja dojam da se vodi rečenicom koju je ovih dana izgovorio jedan Englez: proglašavati nečiji uspjeh ili neuspjeh kao konačan rezultat u ovoj fazi globalne pandemije bilo bi kao proglašavati već 1942. pobjedu ili poraz u II. svjetskom ratu. Usporedit ćemo podatke za godinu dana, kažu Šveđani, koji vjeruju da bi se u ostalim zemljama smrtnost od koronavirusa mogla povećavati kako krene popuštanje mjera samoizolacije.

– U redu, Švedska ima viši stupanj smrtnosti od koronavirusa nego susjedne zemlje. Ali taj broj umrlih nije znak neuspjeha naše politike, nego neuspjeha u našem sustavu domova za starije i nemoćne. U tom dijelu napravili smo grešku, nismo na vrijeme vidjeli slabosti u tom sustavu – priznaje Tegnell. U svemu drugom, inzistira, nema greške. Švedska nije zatvarala osnovne škole i predškolske ustanove. Nije zatvarala kafiće i restorane, samo im je dala preporuke poput držanja razmaka između gostiju koji sjede za stolovima. Zabranila je javna okupljanja samo za više od 50 ljudi.

– Većinu mjera uveli su na dobrovoljnoj osnovi. To je u skladu s tradicijom javnog zdravstva u našoj zemlji. Naš zakon o sprečavanju širenja epidemije kaže da pojedinac ima odgovornost da ne širi zarazu. To je praktički glavni paragraf zakona – kaže Tegnell u razgovoru za German Marshall Fund (GMF). Svaka država imaju svoju kulturu i tradiciju, koje sežu i do pitanja kao postići poslušnost građana. Neke zemlje, poput Španjolske, u ovoj su krizi oko koronavirusa postigle poslušnost građana drakonskim mjerama zabrane nepotrebnih izlazaka na ulicu pod prijetnjom kazni i uhićenja. Zemlja poput Švedske ne može to zamisliti, jer u njezinoj je tradiciji i kulturi postizanje poslušnosti građana kroz samosvijest i samoreguliranje svakog pojedinca. Kroz svijest svakog pojedinca o tome da ima odgovornost za ponašanje u zajednici. Sociolozi objašnjavaju da to ne znači nužno da je jedna zemlja u pravu, a druga u krivu, i da se mjere ove koja je u pravu trebaju preslikati na ovu koja je u krivu. To naprosto znači da zemlje imaju svoju nacionalnu logiku, pa i u borbi protiv virusa koji je u svim zemljama isti, ali i drukčiji baš zbog toga što u drukčijim zemljama pobudi drukčiji set vrijednosti, društvenih praksi i institucionalnih reakcija.

Belgija je rekorder po broju smrtnih slučajeva od koronavirusa na milijun stanovnika (568; a za Belgijom slijede Španjolska 474, Italija 422, Francuska 326, Ujedinjena Kraljevina 281, Nizozemska 242, pa Švedska 198… Hrvatska ima 12 mrtvih na milijun stanovnika). Ali u Belgiji je također većina smrtnih slučajeva zabilježena u staračkim domovima, ne u bolnicama, i belgijske vlasti na kritike zbog neslavnog rekordna odgovaraju tvrdnjom da je Belgija jednostavno najpoštenija u statistici i da druge zemlje ne računaju staračke domove na tako transparentan način pa, ako se već zemlje žele uspoređivati, realnije bi bilo podijeliti belgijsku brojku na pola. Što opet dovodi do Tegnellove tvrdnje da treba biti oprezan u usporedbi različitih strategija i statističkih podataka u različitim zemljama.

Tek treba vidjeti kako će se širenje koronavirusa kretati u zemljama koje su počele ili će tek početi postupno popuštati u strogim mjerama zatvaranja, koje su već srozale gospodarsku aktivnost i pokrenule duboku recesiju. – Možemo se ponovo čuti za godinu dana pa ćemo analizirati što je bilo dobro, a što nije u različitim mjerama različitih država – završio je Tegnell ono javljanje za think-tank GMF, piše Večernji list.

Glavni švedski epidemiolog objašnjava: Dugotrajne karantene ne daju nikakve rezultate, a zatvaranje granica je besmisleno

Najnovije

Još iz rubrike