Vujčić u ugodnom razgovoru s Bolkovićem, evo što je rekao

Boris Vujčić, guverner HNB-a, gostovao je u emisiji HTV-a “1 na 1”, u kojoj je komentirao pitanje inflacije, cijene nekretnina te kamatne stope.
Vujčić kaže kako većina analitičara smatra da nam ne prijeti inflacija.

– Inflacija jest niska tako mjerena, ali je puna cijena rasta. Cijene nekretnina su one koje apsorbiraju ili upijaju veliku likvidnost, odnosno toliko novca koliko je natiskano. I to ne u Hrvatskoj samo, to je slučaj i drugdje u svijetu. Ono što znamo iz povijesti je da su kretanja nekretnina vrlo ciklična. Znači, bum gdje vrlo rastu i onda padaju. Ciklizam se javlja zato kad je prosperitet i kad ljudi vrlo optimistični kada su krediti vrlo dostupni po niskim kamatnim stopama, ljudi krenu kupovati nekretnine, objašnjava Boris Vujčić.

Guverner HNB-a kaže kako ima različitih razloga zašto se ne kupuju nekretnine

– Neki kupuju za posao. Investicije, a neke se kupuju za vlastite potrebe. Treća vrsta su kupovina za vlastite potrebe, ali u biti s na nekakvim špekulativnim primjesama. Danas kupujem nekretninu ocjenjujući da će sutra biti skuplja, kad krenu ti oblici kupovine, onda vidimo bumove tih cijena. Neki štede u nekretninama. To je primjer kod nas, smatra Vujčić.

Boris Vujčić kaže kako su Hrvati jedna od zemalja koja ima najviši dio vlasništva nekretnina te da je u Hrvatskoj donekle to nasljeđe socijalizma gdje nije postojalo puno različitih vrsta financijske imovine koje se moglo kupiti, nije bilo kapitala, dionica, novčane fondove, ako je postojao višak, onda se stavljao u nekretnine.

– Mi smo zemlja koja ima najljepšu obalu u Europi, pa su ljudi dosta ulagali u tu vrstu kuća za odmor. Opet neki špekulativno, neki za biznis, za rentanje. Vlasništvo nekretnina je baš visoko u Hrvatskoj, ističe Vujčić.

Vujčić kaže kako je Središnja europska banka počela kupovati obveznice kao ono što zovemo “zamka nulte kamatne stope”.

– Prvo što Središnja banka očekuje kad želi olakšati financiranje, omogućiti više jeftinog novca, onda spušta kamatne stope. Kad je došla Središnja europska banka na nula, u kamatnim stopama onda nije više mogla relaksirati monetarnu politiku i počela je s kupovinom obveznice. Ono što je zabranjeno europskom legislativom je monetarno financiranje proračuna. Centralna de facto financira proračun jer nas je to u prošlosti uvijek dovelo u probleme i krize. U ovom slučaju kad su ušli u taj proces ušli s određenim limitima. Italiji se najviše pomoglo kad se gledaju obveznice, smatra Vujčić.

Vujčić kaže da je Hrvatska uvela euro, ne bi imali problema s održavanjem tečaja monetarne politike.

– Imali bi pristup ovom programu od 750 milijardi eura Europske središnje banke, imali bi pristup europskom mehanizmu za stabilnost, imali bi tri vrste prednosti i bilo bi puno jednostavnije da smo u eurozoni i suočavali bi se s puno manje rizika, smatra Boris Vujčić.

Boris Vujčić kaže kako se kroz povijest ponavljalo kad se dogodi kriza, uvijek se pojavi špekulacija da je to kraj europske unije.

– Nakon svake krize europska unija je izašla jača, a ne slabija.

Facebook Komentari