Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja, govorila je o online nastavi koja je uvedena zbog sprječavanja širenja koronavirusa, kao i o državnoj maturi i ocjenjivanju učenika koje bi trebalo također biti – online, piše N1.
Zalažem se za to da se učenicima zbroje ocjene i da ih se pusti na miru, rekla je odlučno na početku Ljilja Vokić.
“To je generacija koja je najviše ranjena, u velikom su stresu, a ovogodišnji maturanti ne znaju kada će im se održati matura. Djecu uvijek treba zaštititi, jer tko želi znati taj će i učiti”, rekla je Vokić.
“Prošle godine na maturi je palo 8500 učenika, je li netko za to odgovarao? Učenici pred svojim profesorima mogu odgovarati one predmete koji im trebaju za studij. Djeca nisu kriva ni za profesorski štrajk, niti za koronavirus niti za potres, a ni za to što nemaju jasnu koncepciju ispred sebe”, rekla je Vokić, te pojasnila zašto se zalaže za to da se učenicima koji završavaju srednje škole zbroje zarađene ocjene i time se završi i priča oko mature.
“To je imalo do sada formu državne mature – djeca s odličnim ocjenama polagala su maturu, a ona djeca sa slabijim ocjenama nisu položila”, rekla je Vokić.
Kazala je i kako je jedna profesorica iz Metkovića predložila povratak na stari oblik, a to je polaganje predmeta pred profesorima kod kojih su učenici četiri godine slušali određeni predmet.
“Pregovori s EU oko obrazovanja su gotovi bili za 15 minuta. Savjetnik ministrice Blaženke Divjak je rekao da je to jedino područje koje je decentralizirano i da ga svaka država uređuje kako hoće. Možemo naći svoj koncept, riješiti to na najbolji način i oko toga ne treba dramatizirati”, rekla je Vokić, te primjerom dala do znanja kako ovakav način provođenja mature drgradira profesore.
“Na maturi profesor sjedi na hodniku i dijete vodi na zahod. Profesori su generalno bili protiv ovakvog modela, ali ne znam je li se što promijenilo”, kazala je.
Državna matura je skupa, a što nam je donijela?
“Od početaka državne mature bila sam protiv takvog oblika mature, jer je time oduzeto pravo ispitivanja učenika profesorima koji su svoje učenike obrazovali – zbog toga sam bila protiv.
Matura je potrošila silne novce od kada je uvedena, a nitko nije napravio evaluaciju onoga što je donijela. Cilj ovakve mature kakvu danas imamo bio je da se na fakultetima ukinu prijemni ispiti, ali, mic po mic, fakulteti su ipak uveli prijemne ispite.
Odgovorno tvrdim da državna matura nije postigla cilj”, kazala je Vokić, te dodala kako bi se mogli okrenuti švedskom modelu, gdje onaj tko ide studirati pravo ne treba polagati matematiku. Materinji se jezik, ipak, kaže ona, mora polagati, i to na samo jednoj razini.
“Hrvatski se mora polagati, bez A i B kategorije. On mora biti samo A razina, nikakva B razina. I tu je napravljena greška”, dodala je Vokić.
“Mislim da treba napraviti evaluaciju toga jesmo li nešto dobili s državnom maturom. Prve godine za državnu maturu potrošeno je mnogo novca. A što smo dobili”, upitala je Vokić.
Online nastava je dobra kao angažman učenika, ali bez testova
“Dobro je da su učenici angažirani online nastavom, da rade i uče, bilo kao cjeloviti sat ili polovično, ali na neki način su uključeni. No ocjenjivanje online, to je meni… oprostite. Možda kada ovo završi da se djecu ispita ili im dati neki test.
Djeci treba sugerirati da čitaju lektiru, uče povijest… To su stvari koje im treba savjetovati. Dobro je da su angažirani svi učenici, ali možda nije prikladan način za ocjenjivanje”, rekla je Vokić, te se složila da, ako bi se, kao što najavljuju neke zemlje u EU, učenici vratili u škole polovicom svibnja, ocjenjivanje bi se moglo provesti u učionicama, no uz rasterećenje gradiva.
