Greška je štititi javni sektor, a privatni pustiti da se snađe kako zna i umije

Ad

Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, u N1 Studiju uživo govorio je o o Vladinim mjerama za zadržavanje radnih mjesta. Kazao je kako su one nedostatne, te da bi se trebalo poraditi na zaduživanju i smanjenju manje važnih proračunskih troškova, kako bi se kriza uzrokovana koronavirusom prebrodila što bezbolnije, te kako bi što veći broj radnih mjesta ostao sačuvan.

“Vlada se u ovoj krizi fokusirala na dvije stvari – epidemiološku stranu problema i ekonomsku. No ne podjednako. Epidemiološka strana odrađena je uspješno, oformljen je Stožer, sustav funkcionira i komunikacija je transparentna o borbi s virusom.

No podcijenila je ekonomsku stranu, gdje su mjere koje je predložila nedostatne. Mi još nismo u krizi, no ne znamo koliko će trajati kad u nju uđemo. Vlada je, čini se, taj dio podcijenila.

Suočavamo se s novim izazovom i fokus je na zaštiti zdravlja ljudi, ali se ne smije zanemariti ovaj drugi dio. Po reakcijama poduzetnika vidi se da djelovanje vlade nije zadovoljavajuće.

Mjere koje je Vlada donijela nisu namijenjene poduzetnicima – svrha mjera je zaštita radnih mjesta. Vlada mora nadoknaditi izgubljene prihode kompanija kako bi oni mogli plaćati ljude”, rekao je Davor Huić.

Još jednom je naglasio kako je reakcija na zdravstveni dio problema bila daleko bolja nego na ekonomski dio.

“Na ekonomski dio problema nije utrošeno jednako razmišljanja i struke kao na zdravstveni dio problema. 80 posto snage i razmišljanja, kao i kolektivno učenje o tome kako se boriti s krizom, utrošeno je na zdravstveni dio. A u ekonomskom dijelu imate problem. I vlada tu kaska. Moramo spriječiti da nam se svijeti sruši na glavu”, kazao je Huić.

Važno je da tvrtke nastave funkcionirati

“Ako kriza potraje dva ili tri mjeseca, život će se početi vraćati u normalu i važno je da se te kompanije, koje su fini organizmi, satkani od znanja, procesa i tehnologija, održe na okupu.
.
Mi smo, kao i druge europske vlade, predložili masivno subvencioniranje plaća zaposlenima. Time bi se mogla održati razina zaposlenosti. Ljudi bi ostali u firmama i bili bi spremni uključiti se u tokove kada kriza stane.

Mjere vlade koje idu u tom smjeru, kao što je financiranje minimalne plaće, nisu dostatne po dubini i količini novca”, rekao je Huić.

Novac se za financiranje takvih mjera, kaže, može pronaći na tri načina, od čega su za Hrvatsku samo dva prihvatljiva.

“Postoje tri načina: Štampanje novca, deficit i rezanje na drugim stranama. Štampanje novca ne dolazi u obzir, u našem monetizacijskom sustavu to nije dobro. Deficitom bi država imala manjak prihoda i povećane troškove, a to bi začilo zaduživanje, a drugo je rezanje dijelova proračuna koji su manje bitni.

Moguća je kombinacija dvije metode. Odete malo u deficit, nađete malo gdje možete uštedjeti i možete izvesti program koji bi bio veći i značajniji nego što je vlada predložila.

Opasnost ponavljanja scenarija iz 2009.

Upozorio je na to da su se 2009. vlade maksimalno trudile sačuvati radna mjesta u javnom sektoru, nauštrb očuvanja mjesta u privatnom sektoru, zbog čega je 150.000 ljudi ostalo bez posla.

“Postoji opasnost od scenarija koji smo imali 2009. godine, kada su vlade radile na zaštiti javnog sektora, očuvanju baš svakog radnog mjesta. U privatnom sektoru tada je izgubljeno 150.000 randih mjesta, ti su ljudi većinom otišli iz Hrvatske, a mi smo i sada na začelju EU. Imali smo jedno takvo iskustvo, hajde da ne budemo ludi i ne napravimo istu grešku ponovno”, rekao je Huić i dodao da nisu svu zaposlenici u javnom sektoru u istoj poziciji.

“Treba napraviti razliku između onih koji sada rade 16 sati i onih koji sada, kao zaposlenici i u privatnom sektoru, nemaju posla.
Oni bi teret krize trebali snositi na podjednak način.

Uštede se moraju naći, neće biti drugog načina. Ako će pad ekonomske aktivnosti biti 5-20 posto, neće biti drugog rješenja nego napraviti prilagodbi u javnom sektoru. Sindikat će se boriti protiv toga, ali mislim da je to iracionalno i štetno.

Svi ćemo se zajedno izvlačiti kada kriza završi, no mislim da je greška da jedan dio društva štitimo po svaku cijenu, a drugi dio pustimo da se snalaze kako znaju i umiju.

Sindikati se pozivaju na empatiju, jednakost – pa hajdemo krizu podnijeti na jednak način, da poštujemo princip solidarnosti, a ne da jedna grupa bude potpuno isključena iz toga, a druga strana podnese cijeli teret”, kazao je Huić.

Prvi put u povijesti imamo ovakvu krizu

Naglasio je i kako se nikada u povijesti nije dogodilo da se cijela svjetska ekonomija zaustavila.

“U restoranskom biznisu, turizmu, putovanjima… pad je od 70 do 100 posto. Mi ne znamo kako će se ovo završiti. Imate nula prihoda, a trebate imati troškove prema državi, zaposlenicima, plaćati kredite, najam… i nadati se da će biti sve u redu za koji mjesec. Poslodavci su pred nemogućim odlukama, a država treba uletjeti i nastaviti taj tijek novca. Posebno u dijelu isplate plaća, a da u obvezama prema državi ne bude riječ o odgodi, nego da se dogovori otpis obveza koje poduzetnici ne mogu isplatiti.

Ova će kriza nekim dijelom promijeniti stvari. Svaka je kriza na neki način prilika, a ova je da se ubrzano digitaliziramo, da neke usluge uvedemo online, te da javni sektor uđe u četvrtu industrijsku revoluciju i da pojednostavi interakciju i digitalizira se.

Mi sastanke vodimo kontinuirano online. Ljudi će se silom prilika na to navići i ne vjerujem da će se svi vratiti na stari princip. Ne vjerujem ni da će se turizam i putovanje vratiti na 100 posto. Vjerujem da će turizam i putovanja ostati na nekih 80 posto u odnosu na to kako je bilo prije krize. Na neke se stvari nećemo uopće vratiti – nećemo se više vratiti na papire kada uspijemo neke stvari digitalizirati.

Puno toga što se vuče 20-30 godina, sada se rješava. I sada se vidi da se stvari mogu riješiti i napraviti kada postoji politička volja i odlučnost. Ljudi će htjeti da i u mirnodopskim vremenima stvari funkcioniraju, ako je već moglo za vrijeme izvanrednog stanja”, kazao je Huić.

Kao primjer toga izdvojio je ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je bio zamjenik smijenjenog ministra Milana Kujundžića. Istaknuo je kako je Kujundžić bio loš ministar od samog početka, a da je nama trebala ovakva kriza da bismo uvidjeli kakvog čovjeka trebamo za ministra tako važnog resora.

“Beroš je bio zamjenik ministra za kojeg smo svo vrijeme znali da je bio loš – jedino njegovo rješenje bilo je dizanje trošarina. Zašto se trebala dogoditi korona da bi na čelu zdravstva bio stručnjak? Ljudi će se pitati zašto stvari funkcioniraju samo kada je izvanredno stanje ako se nešto ne promijeni”, kazao je Davor Huić.

Facebook Komentari