Brojni radnici neće moći platiti ni stan ni režije ako se nešto ne poduzme

Prije nekoliko dana urednica portala Teatar.hr Nora Krstulović i Udruga koncertnih promotora – Promo pokrenuli su apel za pomoć domaćoj nezavisnoj kulturi u doba pandemije. Posljedicama mjera borbe protiv širenja koronavirusa posebno su pogođene izvedbene umjetnosti kojima je onemogućen rad, a time su ne samo samostalni umjetnici nego i brojni prekarni radnici, bez kojih sektor ne bi funkcionirao, preko noći ostali bez prihoda.

Apel za pomoć domaćoj nezavisnoj kulturi dosad je potpisalo gotovo četiri tisuće ljudi, a podršku su dobili od brojnih građana van sektora umjetnosti. Ministarstvo kulture je upoznato s problemom, no reakcije s njihove strane još nema, rekla je Nora Krstulović u razgovoru za N1.

“Svjesni smo potpuno da radnici u kulturi nisu jedini koji su ugroženi, no njih je kriza prve pogodila i za njih će najdulje trajati. Iz iskustva drugih zemalja već tjedan dana najavljujem što će se dogoditi i od prošlog ponedjeljka pokušavam organizirati kolege. Ministarstvo kulture je pak odlučilo kontaktirati isključivo neke strukovne udruge, a ne i nezavisnu scenu odnosno poduzetnike u kulturi. Nisu kontaktirali ni najveće poslodavce u sektoru poput INmusica, a kamoli mala kazališta”, rekla je.

Ugrožena radna mjesta

Kako bi dobili podatke o tome o kolikom se zapravo broju ljudi radi, čija su radna mjesta ugrožena, složili su obrazac u koji nezavisna kazališta upisuju koliko imaju stalno zaposlenih, koliko onih na ugovor o radu, koliko autorskih i sličnih ugovora, da vide koliko je radnih mjesta ugroženo.

“Zasad smo prikupili podatke od 59 od 208 nezavisnih kazališta i već je sad jasno da je izravno ugrožena egzistencija više od 700 ljudi i to ne računajući samostalne umjetnike svih disciplina koje ta ista kazališta angažiraju, jer očekujemo da će za njih biti donesene posebne mjere. To je, s obzirom na izdvajanja za ukupni kulturni sektor u ovoj zemlji, zastrašujuće veliki broj ljudi koji su ugroženi. Do kraj dana ćemo poslati taj apel ministarstvu i čekamo reakciju”, rekla je Krstulović.

Upozorava da se radi o specifičnoj situaciji jer u kazalištima, na glazbenim festivalima i sličnim institucijama i događanjima ne rade samo umjetnici:

“Kazalište je specifično jer nisu ugroženi samo umjetnici. Mi ne možemo bez tehničara, garderobijerki, prodavača karata i sličnih zaposlenika, a ministarstvo je prvenstveno tražilo informacije o umjetnicima. Slažemo se da im treba pomoći, ali u identičnoj situaciji ostali su ljudi koji rade u kazalištima. Svi oni imaju ugovore na određeno, bez stalnih primanja su i to je puno veći bazen ljudi kojima su primanja sad ukinuta.”

Mjere pomoći

Nora Krstulović ističe da su svjesni da se dugoročni plan ne može osmisliti preko noći, no napominje da postoje mjere s kojima se može reagirati odmah.

“Zato smo kao glavninu mjera predložili da država, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i HTZ žurno izvrše svoje prethodno preuzete obveze, odnosno isplate ona sredstava koja su već predviđena odobrenim programima za 2020., odnosno sredstva koja javne ustanove i jedinice lokalne samouprave samostalnim umjetnicima i prekarnim radnicima duguju po realiziranim programima i projektima, ponekad i godinama. Primjerice, samo HNK Split vanjskim suradnicima duguje oko tri milijuna kuna, a neka od tih dugovanja ‘vuku se’ i po više od tri godine. Ne tražimo kruha povrh pogače, već da za promjenu ne moramo godinama čekati na red”, napomenula je Krstulović spominjući dodatne probleme s kojima se djelatnici u kulturnom sektoru susreću i u svakodnevnom životu:

“Naši djelatnici su ionako ugroženi jer ih se zbog nestalne prirode angažmana tretira kao kreditno nesposobne, pa su gotovo svi i uvijek samo jedan honorar udaljeni od potpune katastrofe. U ovom trenutku vam mogu navesti desetak kolega koji neće moći platiti ni stan ni režije ako se nešto ne poduzme.”

Mjere koje predlažu u svojem apelu, a koje možete pronaći na ovom linku, izvedive su i “za njih ne treba šest mjeseci razmišljanja”, kaže Nora Krstulović dodajući da podržavaju i osnivanje Fonda solidarnosti, ali to se ne može organizirati u nekoliko dana.

U ovoj nepredvidivoj situaciji pojavila se, naravno, i velika solidarnost, ne samo među kolegama.

“Neki kolege iz svijeta samostalnih umjetnika i producenata javno su istakli da ipak imaju neke minimalne zalihe i da se ne očekuju nikakvu pomoć. Ljudi su svjesni kompleksnosti situacije i solidarni su. No, takvih je doista malo. Kulturni radnici uvijek su se prvi odazivali svim humanitarnim akcijama, pa se nadam da će nam društvo uzvratiti sad kad je vrijeme da se toj istoj kulturnoj zajednici interventno pomogne”, rekla je Nora Krstulović.

Facebook Komentari